Tačka na provedeno etničko čišćenje Srba

Republika Srpska 26.09.2013 | 13:49

Hrvatska pokušava da stavi tačku na provedeno etničko čišćenje srpskog naroda svojom inicijativom da se prognanim Srbima oduzme status izbjeglica, izjavio je predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir. On je rekao da se ovakva inicijativa Zagreba mogla i očekivati, jer je u duhu politike koja se provodi u Hrvatskoj još od početka 90-ih godina prošlog vijeka, kada su Srbi izgubili konstitutivnost i prevedeni u status nacionalne manjine. "Licemjerna je inicijativa Hrvatske da se Srbima oduzme status izbjeglica, jer su poslije toliko godina izabrali mjesto gdje će živjeti. Hrvatska ovim pokušava da stavi tačku na provedeno etničko čišnjenje umjesto da stvori uslove za održiv povratak i vrati imovinska i druga prava garantovana Bečkim sporazumom o sukcesiji iz 2001. godine, koji je ratifikovao Sabor 2004. godine", ističe Budimir. On zaključuje da bi druge države EU morale skrenuti pažnju svojoj novoj članici da je obavezna da poštuje standarde koji važe u svim civilizovanim zemljama svijeta. "Sve vrijeme trajanja ratnog sukoba, iako je to područje bilo pod zaštitom snaga UN, dešavali su se stravični zločini što je kulminiralo u akcijama `Bljesak` i `Oluja` u maju i avgustu 1995. godine, kada je došlo do progona gotovo cjelokupnog srpskog stanovništa sa područja bivše Republike Srpske Krajine", podsjeća Budimir. On navodi da je na samom početku rata tokom 1991. i 1992. godine više od 150.000 Srba izbjeglo iz većih hrvatskih gradova, jer je njihov fizički opstanak bio doveden u pitanje. "Hrvatsko rukovodstvo imalo je samo jedan cilj - da do kraja etnički očisti Srbe sa područja Hrvatske, što im je pošlo za rukom uz pomoć mentora, u prvom redu NJemačke, zatim Vatikana i na kraju SAD“, kaže Budimir. Prema njegovim riječima, od završetka građanskog rata u Hrvatskoj, iako se na izborima mijenjala vlast, odnos prema Srbima nije se promijenio. "Na osnovu diskriminatorskih zakona koje je donio hrvatski Sabor nasilno su Srbima oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni su u građane drugog reda. Iako je Hrvatska potpisala više međunarodnih i bilateralnih sporazuma u kojima se obavezala da poštuje građanska prava svojih sugrađana srpske nacionalnosti, ona se toga nije pridržavala. Umjesto da uslijedi kazna, nagrađena je time što je postala punopravna članica EU“, ističe Budimir. On kaže da protesti i peticije više od pola miliona izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske nisu naišli na razumjevanje međunarodne zajednice. "Od samog početka izbjeglištva prisutna je uloga UNHCR-a koji, na neki način, svojim djelovanjem snosi dio odgovornosti, jer je preuzimao na sebe ulogu posrednika u rješavanju ovih problema. Sa ove vremenske distance može se reći da je UNHCR takvom politikom više izašao u susret Hrvatskoj, jer je amortizovao neka radikalnija rješenja koja su imala za cilj da se primora Hrvatska da se vrate svi izbjegli i prognani Srbi“, rekao je Budimir. On konstatuje da do povratka Srba nije došlo, jer je bio selektivan i nije omogućavao da se vrate svi oni koji su imali tu želju. "Uglavnom su se vratila starija lica, čija je smrtnost u otežanim uslovima življenja postala izraženija, a tendencija je u posljednje vrijeme da se veći broj iz Hrvatske vraća u Srbiju nego obrnuto", dodaje Budimir. Visoki komeserijat UN za izbjeglice /UNHCR/ odbacio je zahtjev Hrvatske da se Srbima, koji su od 1991. do 1995. godine napustili ovu državu, oduzme status izbjeglica. Hrvatska je tražila da ovim Srbima, koji su tokom rata od 1991. do 1995. godine napustili ovu zemlju, bude oduzet status izbjeglice, uz obrazloženje da je nakon toliko godina i programa "svako od njih izabrao gdje će da živi".