CIA: Milošević nije planirao braniti Banjaluku

Priznavanje bivših jugoslovenskih republika od strane Njemačke i nekih evropskih država moglo bi izazvati rat u BiH i ohrabriti podjele zemlje između Hrvatske i Srbije, navodi se u dokumentu CIA od 19.

Republika Srpska 22.09.2013 | 12:11 Priznavanje bivših jugoslovenskih republika od strane Njemačke i nekih evropskih država moglo bi izazvati rat u BiH i ohrabriti podjele zemlje između Hrvatske i Srbije, navodi se u dokumentu CIA od 19. decembra 1991. godine o procjenama budućih kretanja u Jugoslaviji i BiH. CIA je objavila oko 300 dokumenata iz perioda 1991 - 1995, koji se najvećim dijelom odnose na ratove u Hrvatskoj i BiH. Obimna dokumentacija sadrži mnoštvo podataka o ratnim dešavanjima na ovim prostorima, koje će "Nezavisne" objavljivati u više nastavaka. Bil Klinton, bivši američki predsjednik, je najavio da će početkom oktobra povodom ovih dokumenata organizovati okrugli sto. U dokumentima s kraja 1991. godine vidi se američka neodlučna pozicija da li da prizna nezavisnost Slovenije i Hrvatske, jer su, s jedne strane, vjerovali da bi priznanje moglo izazvati rat, a nepriznanje uvjerenje kod evropskih država da se drže po strani u narastajućoj krizi. U pomenutom dokumentu od 19. decembra, kao najvjerovatniji scenario za BiH su "rasprostranjeno nasilje i građanski konflikt". "Odluka Njemačke i drugih zemalja Evropske zajednice da priznaju nezavisnost jugoslovenskih republika će vjerovatno izazvati Srbe i Hrvate (u BiH) da srpska i hrvatska područja priključe Srbiji i Hrvatskoj. Ovo bi moglo izazvati lančanu reakciju nasilja dok lokalne grupe budu nastojale da spriječe ili pospješe aneksiju tih područja", navodi se u procjeni. Kao najpozitivniji scenario, odnosno scenario sa najmanje nasilja, u CIA vide da vlast u BiH preuzmu umjerene snage koje će kroz pregovore podijeliti BiH i dijelove priključiti Srbiji i Hrvatskoj, a da bi se muslimani mogli ili priključili Hrvatskoj ili bi osnovali islamsku državu od onoga što ostane. "Perspektiva za BiH izgleda dosta tmurno, čak i ako se Srbija i Hrvatska dogovore. Obavještajni podaci pokazuju da su i Slobodan Milošević i Franjo Tuđman spremni za priključenje dijelova BiH njihovim teritorijama. Štaviše, izvještaji pokazuju da su njih dvojica sve vrijeme u kontaktu uprkos sukobima. Ljetos je Tuđman njemačkim političarima rekao da je BiH apsurdno prevelika i da je on spreman da je podijeli", navodi CIA. U dokumentima s kraja 1995. godine, dok se spremala akcija IFOR-a kao podrška mirovnom sporazumu u BiH, SAD su bile preokupirane kako da vojnom intervencijom protiv RS iz avgusta 1995. zbog ispaljene granate na "Markalama" dovoljno oslabe Vojsku RS, ali da istovremeno kod Srba ne izazovu osjećanje da su se SAD i međunarodna zajednica stavile na stranu Armije RBiH. Zanimljiva je njihova tvrdnja da se Alija Izetbegović, kojeg su 1991. zvali "umjerenim muslimanom", 1995. zalagao za islamsku državu u BiH i da nije bio voljan da prihvati komplikovanu multietničku BiH u kojoj bi sve strane morale međusobno dijeliti moć. "Izetbegovićev krajnji zahtjev da je mirovni sporazum potreban kako bi vratio izgubljenu muslimansku teritoriju je donekle oslabljen njihovim nedavnim vojnim uspjesima. Istovremeno, to je pojačalo poziciju Harisa Silajdžića, koji je imao maksimalističke zahtjeve za kreiranje unitarne države", navodi se u dokumentima. Procijenili su da Slobodan Milošević neće braniti Banjaluku ako bi ona pala u ruke hrvatsko-muslimanskih snaga, kako je napisano u dokumentu od 21. septembra 1995. godine. Kako je navedeno, bili su iznenađeni nedostatkom reakcije Beograda na akciju Hrvatske vojske "Oluja". U dijelu koji se bavi procjenama rizika za američke vojnike u akciji IFOR-a u BiH, ističu da su se iranski elementi ozbiljno infiltrirali u muslimansko rukovodstvo. Ističu da se Izetbegovićev krug ozbiljno povezao s iranskim elementima, a da su Silajdžić i Muhamed Šaćirbej bili protiv toga jer su strahovali da bi to moglo oslabiti američku podršku. U dokumentu od 22. novembra navode da bi se trupe IFOR-a mogle suočiti s radikalnim islamskim ekstremistima pod iranskim kišobranom. "Uz njihovu vojnu i obavještajnu prisutnost u BiH, Iran je uspostavio male grupe u cijeloj BiH koje su sposobne da obavljaju razne subverzivne akcije za račun Teherana. Nedavne konfrontacije mudžahedina s mirovnim snagama sugerišu njihovu sve veću agresivnost", navodi se u dokumentu. Navode, takođe, da poziv Vlade BiH da islamski ekstremisti napuste BiH neće uroditi plodom. "Štaviše, tijesna saradnja Sarajeva i Teherana predstavlja barijeru odlaska Iranaca iz zemlje", navodi se. Amerikanci su procijenili da teroristička prijetnja od Srba i Hrvata u BiH ne postoji. Ističu da su Srbi bili glasni u javnim prijetnjama zapadnim interesima, ali da su aktivnosti na tom planu bile minimalne. Banjaluka ostala kao protivteža Palama Na kongresnom saslušanju Ričarda Holbruka po okončanju ratu u BiH, od 18. juna 1996. godine, bilo je dosta govora o Banjaluci. Zajednički stav je bio da je Banjaluka morala ostati u RS kao svojevrsna protivteža Palama i vlasti u Palama. "Međutim, s obzirom na to da je Karadžić i dalje na vlasti, pitam se da li smo napravili veliku grešku. Jer, sama činjenica da je on i dalje tu podsjeća me na grešku koju je Džordž Buš napravio sa Sadamom Huseinom", rekao je Holbruk tada, dodavši da su se i Izetbegović i Milošević izjasnili da žele Banjaluku kao jasnu alternativu Palama. On je, takođe, dodao da ne može da vjeruje da američka vojska i IFOR nisu preduzeli odlučniju akciju protiv Pala, jer bi on, u tom slučaju, imao daleko agresivniji stav prilikom pregovora. [jwplayer mediaid="50198"]