Ukidanje kvota - "mazanje očiju"

Odluka Savjeta ministara BiH, kojom se ukidaju bescarinske kvote na uvoz mesa iz država koje nisu članice CEFTA i EU, u BiH neće značajnije uticati na zaštitu domaće proizvodnje, složni su u ocjeni proizvođači i prerađivači mesa.

Republika Srpska 13.07.2013 | 15:30 Odluka Savjeta ministara BiH, kojom se ukidaju bescarinske kvote na uvoz mesa iz država koje nisu članice CEFTA i EU, u BiH neće značajnije uticati na zaštitu domaće proizvodnje, složni su u ocjeni proizvođači i prerađivači mesa.Savjet ministara BiH je na posljednjoj sjednici donio odluku o ukidanju carinske kvote na uvoz nekih vrsta mesa, s ciljem podsticanja rasta domaće proizvodnje i prerade, te radi ostvarivanja budžetskih ušteda. Ovom odlukom ukinuta je kvota na uvoz smrznutog goveđeg mesa bez kostiju, potkožne svinjske masnoće, sušenog ili dimljenog svinjskog mesa za koje je ranije kvota s nultom carinom iznosila oko 2.500 tona. Istovremeno se smanjuje kvota za mašinski iskošteno meso, komade bez kostiju i klaoničke proizvode od kokoški s 2.268 tona na 1.000 tona, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH. Uprkos tome što će odsad kompletan uvoz mesa iz trećih zemalja, koje nisu članice CEFTA ili EU, podlijegati carini, domaći proizvođači i prerađivači mesa ocjenjuju da se ipak radi o marginalnoj zaštiti od koje velike koristi neće imati ni farmeri ni prerađivači. Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH i vlasnik Mesne industrije "Trivas", komentarišući posljednje državne mjere zaštite domaće proizvodnje ocijenio je da se radi o "mazanju očiju" proizvođačima i prerađivačima. "Ukidanje bescarinskih kvota robe iz trećih zemalja nije potez od velikog značaja, jer je mala količina robe dolazila iz tih zemalja. Na uvoz iz trećih zemalja otpada svega pet odsto domaćeg uvoza, ili izraženo u novcu oko 30 miliona KM. Iz ugla prerađivačkog sektora, ovo je zaista mala cifra, jer mi najveći dio sirovina uvozimo iz EU i zemalja CEFTA, te  smo uvijek zainteresovani kako da pod što povoljnijim uslovima uvezemo meso iz tih zemalja", ocijenio je Vasić. On je podsjetio da je bescarinska uvozna politika mesa iz EU, s izuzetkom proizvodnje piletine, koja je sve vrijeme podlijegala carinjenju, uništila domaću proizvodnju. "Upravo zbog toga domaće mesne industrije sve proizvedeno juneće, goveđe i svinjsko meso u BiH mogu preraditi za manje od mjesec dana", rekao je Vasić i istakao da prerađivači u takvim uslovima moraju biti snažno okrenuti uvozu. On je ocijenio da sada, nakon ulaska Hrvatske u EU, ova komšijska zemlja vrši pritisak da se sa svega skine carina, a mi to nećemo dozvoliti", kaže Vasić. "Upravo zbog zadržavanja carine hrvatske firme se sve više interesuju za prebacivanje proizvodnje u BiH, jer je na taj način ne plaćaju", rekao je Vasić. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da je ova mjera od malog značaja, jer je uvoz koji će se cariniti zanemariv u odnosu na onaj koji stiže iz susjedstva i EU. On objašnjava da njima problem predstavlja to što meso iz trćih zemalja dolazi spornim kanalima, jer ga u Crnoj Gori i Makedoniji prepakuju pa ga nama izvoze pod CEFTA uslovima. "Za domaće proizvođače bi od daleko većeg značaja bilo što skorije uvođenje posebnih prelevmana i naknada na uvoz mesa iz EU", kazao je Marinković i dodao da podržava inicijativu Ministarstva poljoprivrede RS da se uvedu naknade za uvoz mesa. Dragiša Mekić, pomoćnik ministra spoljne trgovine BiH, rekao je ranije da je njihova odluka zaštite išla u pravcu realizacije inicijativa poljoprivrednika da se tržište BiH zaštiti od slobodnog uvoza mesa iz zemalja među kojima su južnoameričke - Brazil, Argentina i Čile. On je rekao da se prijedlog Ministarstva odnosi na ukidanje kvota na slobodni uvoz približno 5.000 tona goveđeg, svinjskog i mesa peradi iz svih trećih zemalja, na koje će se ubuduće naplaćivati carina. Mekić je istakao da su bescarinske kvote bile privremena mjera koja se produžavala na godišnjem nivou, ali da je sad to prekinuto. Prema zvaničnim podacima, uvoz mesa i mesnih prerađevina u BiH je prošle godine bio 3,3 puta veći od izvoza. BiH je lani uvezla te stavke u vrijednosti 219,7 miliona KM, dok je izvoz u istom vremenu bio 65,8 miliona KM.