BiH nije građanska država

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da su posljednja dešavanja u BiH pokazala da je ona nesumnjivo zemlja u procesu atrofije, te upozorio da određeni dijelovi međunarodne zajednice u BiH pokušaju da "prizovu" neke nove političke strukture.

Republika Srpska 17.06.2013 | 23:09 Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da su posljednja dešavanja u BiH pokazala da je ona nesumnjivo zemlja u procesu atrofije, te upozorio da određeni dijelovi međunarodne zajednice u BiH pokušaju da "prizovu" neke nove političke strukture. "Međutim, evidentno je da popunjavanje institucija BiH novim ljudima neće ništa riješiti, što se pokazalo na nizu generacija do sada", rekao je Dodik u intervjuu Srni. Podsjetivši da bošnjačke političke strukture svih ovih godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma žele da naprave BiH po svojoj mjeri, Dodik je istakao da su se sada "probudili" i Hrvati, koji traže svoja prava. On smatra da je veoma smišljeno sada na sceni "građanizacija" Bošnjaka, što se može vidjeti i na primjeru posljednih protesta u Sarajevu, u kome živi 96 odsto Bošnjaka muslimana. "Ono što su tražili takozvani građani iz Sarajeva vidljivo je u zahtjevima svih političkih partija iz Federacije BiH. Oni su sastavni dio politike Bošnjaka već duže vrijeme s ciljem da se razgradi dejtonska struktura i da se napravi unitarna BiH... I onda pokušavate da Bošnjake pretvorite u građane, a oni onda da kažu 'hoćemo državu za građane'. To smo već slušali. Srbi i Hrvati valjda nisu toliko politički i istorijski naivni da bi takve stvari prihvatili, ali vidjećemo kako će se to sve kretati", rekao je Dodik. On je napomenuo da je evidentno da se od protesta u Sarajevu ili onih u Banjaluci pokušala napraviti priča o "građanskom otporu", što bi po logici stvari trebalo da eliminiše priču o naciji. "A kasnije, kada se to konstituiše kao eventualno opštedruštevni stav, onda bi se pravila država za građanina, a ne za ljude koji pripadaju nacijama. Naravno da je to iluzija i da to ne može više da prođe", rekao je predsjednik Srpske. On je istakao da su i kolektivna prava - građanska prava. "Osjećati se kao pripadnik naroda nije ništa manje građanski nego reći da ne pripadate nijednom narodu", naveo je Dodik. Predsjednik Srpske je ocijenio da su u kontekstu posljednjih protesta poraz doživjeli upravo oni koji su ih i organizovali u političke svrhe, jer nisu dobili snagu koju su tražili. "S druge strane, jasno ograđivanje protesta u Banjalucu od politike tih protesta u Sarajevu jasno govori o tome", rekao je Dodik. Što se tiče banjalučkih protesta, predsjednik ističe da je očigledno da postoje i određeni pokušaji da se sve nezadovoljne strukture objedine oko pojedinih pitanja i da se napravi neka vrsta političkog pritiska. "Naravno, niko ozbiljan ne tvrdi da nema društevnih problema i da ih ne treba rješavati, ali isto tako niko ne može da kaže da mnogo problema nije riješeno. U tom smislu je apsolutno potrebno sve to racionalno sagledati", smatra predsjednik Srpske. On je istakao da u toj priči ima i takozvanih nevladinih organizacija, koje se finansiraju novcem iz inostranstva, što samo po sebi pokazuje da su te organizacije itekako zavisne i da vrlo često moraju da rade kako njihovi sponzori nalažu. "Naravno, mi ćemo u Srpskoj sada pokušati da, kao što to rade u Americi, propišemo određena pravila ponašanja i finasiranja takozvanog nevladinog sektora", rekao je Dodik i poručio da Srpska nema razloga da strepi od tih nastojanja. Govoreći o izborima 2014. godine, predsjednik Srpske je napomenuo da se, prije svega, u tom smislu mora razmišljati o provođenju odluke "Sejdić-Finci", čije bi neprovođenje zadalo zadnji udarac BiH. "Ukoliko se želi imati legitimitet za BiH u bilo kom smislu, onda treba ispoštovati odluku 'Sejdić-Finci'. Tu ne treba mnogo osim da se regulišu odnosi između bošnjačke i hrvatske političke strukture. Naš stav je tu jasan i on je u funkciji provođenja odluke kako bi izbori imali legitimitet", napomenuo je Dodik. On je, s druge strane, upozorio da će, ukoliko ti izbori ne budu provedeni u izmijenjenim okolnostima i prilagođeni odluci "Sejdić-Finci", to biti krajnji udarac samoj BiH. "Oni kojima su stalno 'usta puna' BiH najviše rade na njenom razbijanju. Neprovođenjem te odluke to najbolje čine oni koji pokušavaju da kroz mehanizam izbora obezbijede dominaciju, prije svega, bošnjačke politike strukture. To, naravno, ne može proći", naglasio je predsjednik Srpske. On je dodao da, ako neko želi da gradi BiH na dejtonskim princiima, kao zemlju ravnopravnih naroda, onda mora da odustane od stalnih nastojanja da na svakom pitanju pokušava da ugradi mehanizme dominacije i da u tom pogledu promijeni cijeli sistem u BiH. "Potrebno je brzo provođenje odluke 'Sejdić-Finci', mi se za to zalažemo i očekujemo da će to i biti", istakao je predsjednik Srpske. On je ponovio da će učestvovati na izborima. "Ukoliko pobijedim - to je uredu, ako ne pobijedim - i to je uredu. Neću to smatrati krajem života ili dramatičnom situacijom", rekao je Dodik i dodao da postoje oni koji žele da dođu na političku scenu, ali i oni koji daleko više spekulišu. Dodik smatra da iza neprovođenja odluke "Sejdić-Finci" stoji bošnjački politički establišment koji pokušava da obezbijedi neku vrstu majorizacije Hrvata u izbornom precesu, ne želeći da ostavi Hrvatima mogućnost da mogu da biraju svog autentičnog predstavnika. "Oni pokušavaju da ostave mogućnost da jednog dana, bilo kada, mogu da predlože Hrvata kojeg će Bošnjaci izabrati, a to bi na kraju značilo i biranje Srbina koga oni hoće. Zato je ovaj problem kapitalno važan za Srpsku", naveo je Dodik i naglasio važnost po ovom pitanju postignutog konsenzusu svih političkih partija u Republici Srpskoj. Što se tiče rješavanja pitanja državne i vojne imovine, predsjednik Srpske ističe da su u tom smislu vidljivi pritisci. "Naprimjer, izjave koje su davali neki američki zvaničnici - samo za one koji su naivni to ne bi bila nikakva vrsta upozorenja", rekao je Dodik i istakao da treba biti svjestan situacije da se, prije svega, moraju braniti interesi Republike Srpske. Takođe, ističe predsjednik Dodik, u svemu tome je veoma važno znati da se Srpska ponaša u skladu sa Dejtonskim i sporazumom političkih lidera od 9. marta prošle godine. "Tako ćemo nastaviti da se ponašamo u želji da se pitanje i vojne i državne imovine integralno riješi, te da se na taj način skine to sa dnevnog reda", rekao je Dodik. On je podsjetio da je problem, kada je riječ o imovini, u tome što se rješavanje pitanja vojne imovine navodi kao uslov za NATO, dok je rješavanje situacije oko državne imovine uslov za zatvaranje OHR-a, što bošnjačke političke elite ne žele. "Sva politička bitka se vodi na toj relaciji - ili ćemo riješiti pitanje imovine cjelovito ili se neće moći riješiti, što je izazvalo ljutnju kod određenog broja nekih ambasada, prije svega SAD", rekao je Dodik. On je ponovio da ostaje pri rješenju iz sporazuma od 9. marta prošle godine, koji podržava sedam najjačih političkih partija u BiH. "Ono podrazumijeva da se vojna i državna imovina riješi integralnim popisom na bazi sporazuma dvije strane - dva entiteta kao osnove za donošenje određenih odluka na nivou BiH", pojasnio je Dodik. Međutim, ističe Dodik, tu se od bošnjačkih političkih struktura nameću dvije stvari. "Prva je da se odvoji vojna imovina, a ostane ostala, koja se nikada više neće riješiti, jer Bošnjacima nije u interesu da se zatvori OHR. Druga osnovna tema kojom se oni bave je da se izbjegne sporazum strana, kako predviđa Dejtonski sporazum - da mora postojati sporazum dva entiteta kako bi sutra mogla da se donosi bilo kakva odluka na nivou BiH", rekao je Dodik. On je dodao da je to omalovažavanje ustavnih i dejtonskih prava Srpske i da to niko ko je racionalan neće dopustiti. "Koliko god me krivili i od mene očekivali bilo šta, mogu samo da im poručim - sporazum dva entiteta o imovini integralno se rješava i spremni smo za taj sporazum. Kada se donese, onda može parlament BiH da ga usvoji", poručio je predsjednik Srpske u intervjuu Srni