Svjedok: Srebrenica je namještaljka

Svjedok odbrane nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, njegov bivši savjetnik za bezbjednost Gordan Milinić danas je u Hagu tvrdio da na području Srebrenice u julu 1995.

Republika Srpska 12.06.2013 | 17:57 Svjedok odbrane nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, njegov bivši savjetnik za bezbjednost Gordan Milinić danas je u Hagu tvrdio da na području Srebrenice u julu 1995. godine nije bilo ubijanja, niti prisilnog iseljavanja stanovništva.On je danas u nastavku svjedočenja rekao da je "Srebrenica bila muslimanska namještaljka" i operacija koju je osmislio Alija Izetbegović da izazove žrtve svog naroda. "Pogledajte danas u Bagdadu, od podmetnute bombe pogine 50 ljudi i nikom ništa. Mi u to vrijeme nismo znali šta je islamski džihad", rekao je Milinić, koji je optužio Izetbegovića za "podmetanje bombi za koje bi zatim bili okrivljeni Srbi". Milinić je tvrdio da je bilo slučajeva strijeljanja, ali da je riječ o nekoliko stotina strijeljanih, a da su sve druge žrtve nastradale u sukobima, tokom proboja prema Tuzli. Na pitanje tužioca Milice Pek da li je bio upoznat o pismima predstavnika međunarodne zajednice u kojima se izražava zabrinutost zbog događaja u Srebrenici, Milinić je odgovorio da ga to nije interesovalo. "Mene nije interesovalo šta blebeću iz međunarodne zajednice, oni su svakako bili protiv nas", rekao je Milinić. Milinić je naveo i da stanovništvo Srebrenice nije prinudno iseljeno, već da su ljudi sami htjeli da odu. "Oni su rekli da hoće da idu na svoju teritoriju, u Tuzlu. Kakvo prisilno preseljenje? Niko neće da živi na tuđoj teritoriji. I ja sam otišao iz Mostara, jer ne želim da živim sa muslimanima i Hrvatima koji su naoružani", dodao je Milinić. Najviše pitanja optuženog i tužilaštva i danas se odnosio na Direktivu sedam, prema kojoj je, kako se navodi, trebalo da se "planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima" stvore uslovi "totalne nesigurnosti i besperspektivnosti daljeg opstanka žitelja Srebrenice i Žepe". Milinić je ponovio da sumnja da je potpis na dokumentu Karadžićev, a tužiocu je rekao da "neće da priča o nečemu što nije validno". "Na dokumentu nema ni oznake predsjednika republike, nema memoranduma, nema protokola i to nisu riječi predsjednika Karadžića", istakao je Milinić. Tužilac Pek je tražila da svjedok odgovori da li se slaže da je to što je navedeno u dokumentu "grozno", a on je uzvratio da tužilac govori "o nečemu što je apstraktno". Komentarišući Karadžićevu izjavu na sjednici Skupštine Republike Srpske od oktobra 1995. godine, kada je rekao da je "pregledao, odobrio i potpisao sedam direktiva, a da mu direktive 8 i 9 niko nije ni podnio", Milinić je rekao da je to izraz sukoba koji je postojao između Vojske Republike Srpske i civilnih vlasti, kao i izraz želje da se taj sukob "prikrije". "Jasno je da mu vojska podmeće, da mu nisu ni pokazali neke stvari, možda mu je /direktiva/ podmetnuta. Kad sam ja nešto napisao, on bi samo pitao o čemu se radi i potpisao. Puno stvari mu je podmetano da potpiše, a vojska je radila samostalno. Ja sam tu bio svaki dan. To je bio odnos nipodaštavanja predsjednika. Apsolutno nepoštovanje. Oni sami pišu i rade kako hoće. To je bila vojna hunta koja je koristila predsjednika za pokriće", izjavio je Milinić. Karadžić je u sudnici pokazao direktive od jedan do šest, koje je potpisao tadašnji komandant Glavnog štaba VRS general Ratko Mladić, dok je na Direktivi 6 Karadžićev potpis. Milinić je rekao da bi Direktivu 6 mogao da prihvati kao validnu, jer nosi pečat predsjednika. Na Karadžićevo pitanje da li je u avgustu 1995. godine "bilo saznanja o nekom ubijanju u Srebrenici, osim buke u medijima", Milinić je ogovorio da je on "dobio informacije samo o proboju i velikom obračunu". "Nijedan izveštaj, ni vojne, niti državne bezbjednosti, nije govorio o tome. To je sve muslimanska propaganda", rekao je Milinić. Svjedočenjem narednog svjedoka odbrane Neđe Nikolića, koji je u julu 1995. godine bio direktor ciglane u Bratuncu, Karadžić je osporavao iskaz Momira Nikolića, prema kojem je 12. jula "postojao plan da se muslimani iz Srebrenice prebace u ciglanu radi pogubljenja". Svjedok Jovo Ivanović, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Zvornik, rekao je da je akcijom za oslobađanje Zvornika komandovao Željko Ražnatović - Arkan i da su dolaskom paravojnih trupa zavladali "anarhija i bezakonje". Ivanović je rekao da su se paravojnih trupa plašili svi i da su one po nalogu rukovodstva Republike Srpske u julu 1992. godine razoružane i pohapšene, a počinici krivičnih djela sudski gonjeni. Svjedok je za Karadžića rekao da je bio "humanista i dobar čovjek koji nije imao iskrene sagovornike u Sarajevu". Ivanovićev iskaz nastavlja se sutra.