Tužna optužnica za lidere u BiH

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) smatra da je dešavanje u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu prije dva dana prilikom obilježavanja godišnjice stradanja pripadnika JNA - tužna optužnica za lidere u BiH, jer nisu uspjeli da se pokrenu u pravcu pomirenja i priznavanja bola i gubitka koje su trpjeli svi u BiH.

Republika Srpska 05.05.2012 | 16:11 Kancelarija visokog predstavnika (OHR) smatra da je dešavanje u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu prije dva dana prilikom obilježavanja godišnjice stradanja pripadnika JNA - tužna optužnica za lidere u BiH, jer nisu uspjeli da se pokrenu u pravcu pomirenja i priznavanja bola i gubitka koje su trpjeli svi u BiH. "Činjenica je da su gledišta na dešavanja od 2. i 3. maja u Sarajevu polarizovana. Visoki predstavnik vjeruje da svaka žrtva zaslužuje respekt, a njihovi voljeni treba da imaju priliku da ih se sjećaju sa dignitetom", rekao je Srni portparol OHR-a Mario Brkić. Prema njegovim riječima, OHR vjeruje da se svi navodi o ratnim zločinima moraju u potpunosti ispitati, a osobe koje su za te zločine odgovorne moraju izaći pred lice pravde. Iz OHR-a nisu odgovorili na pitanje Srne zašto visoki predstavnik Valentin Incko nije došao da oda poštu stradalim pripadnicima JNA i da li će ikada doći na mjesto stradanja pripadnika srpskog naroda. Oko 200 građana Istočnog Sarajeva 3. maja su u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu odali počast pripadnicima JNA stradalim 1992. godine, dok im je veća grupa Sarajlija upućivala psovke i uvrede. Pripadnici MUP-a sarajevskog kantona, koji obezbjeđuju skup, razdvajali su bivše muslimanske vojnike, okupljene kraj mosta "Drvenija", od onih koji su iz Republike Srpske došli da odaju počast vojnicima JNA, stradalim prilikom povlačenja iz Sarajeva. Ne obazirući se na bol porodica stradalih u Dobrovoljačkoj ulici, okupljeni kraj mosta "Drvenija" psovali su, između ostalog, "četničku majku", "srpsku majku", te "nerođenu srpsku djecu". Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH, a bezbjednost vojnika garantovao je i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Međutim, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta. U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je više od 200 zarobljeno. Prvi napad izvršen je 2. maja, napadom na kasarnu JNA.