Ðukić Dejanović: Apoteke "Beograd" ne poštuju zakon

Ministarka zdravlja Slavica Ðukić Dejanović izjavila je, povodom nestašice insulina u apotekama "Beograd" da se ta apotekarska ustanova ne pridržava zakona i da zbog toga, i kršenja prava pacijenata, ima elemenata krivične odgovornosti.Navodeći da insulina ima u svim apotekama, osim u državnim apotekama u Beogradu, ministarka je za list "Danas" rekla da će od Grada Beograda, osnivača Apotekarske ustanove "Beograd", tražiti da joj "objasne kako je moguće da insulina ima svuda osim u njihovim apotekama, i šta preduzimaju po tom pitanju". "Nisu poštovali Zakon o javnim nabavkama i tu ima elemenata krivične odgovornosti", rekla je Ðukić Dejanović i objasnila da je ta odgovornost "ne samo zbog kršenja zakona, već i zbog ugrožavanja prava pacijenata". "Dodatno je problematično širenje dezinformacija da insulina u Srbiji nema. To je stvorilo paniku kod ljudi koji ga prekomjerno kupuju iz straha da ga neće biti, pa može doći do vještačke nestašice", rekla je ministarka zdravlja. Prema njenim riječima, način na koji se apoteke snabdjevaju lijekovima isti je već dvije godine, "tako da nema govora o tome da nisu bile spremne za primjenu zakona". "Sve dok je za nesprovođenje Zakona o javnim nabavkama bio predviđen prekršaj kao sankcija, to nije mnogo plašilo apoteke. Problem se pojavio onog momenta kada je to postalo krivično djelo", rekla je Ðukić Dejanović. Apotekarska ustanova "Beograd" je, prema njenim riječima, tokom prošle godine utrošila 128 miliona dinara za opremu za Gradski zavod za hitnu pomoć, za beogradski Bebi klub, za projektnu psihosocijalnu podršku u procesu vantjelesne oplodnje, za plate ljekara i medicinskih sestara, tehničara i fizioterapeuta. "Za njihove plate u ovoj godini izdvojeno je 37 miliona dinara i, uz druge troškove, Apotekarska ustanova ''Beograd'' je tokom protekle i ove godine izdvojila ukupno 300 miliona dinara, a nije učinila ono što je njena primarna delatnost - izdvajanje novca za rezerve insulina i drugih lijekova dok se ne raspiše tender za nabavku", rekla je ministarka zdravlja. Takođe, ona je kazala da su "apsolutno netačne" optužbe predsjednika skupštinskog odbora za zdravlje Dušana Milisavljevića da je "afera klostridija" zataškavana, odnosno njegove tvrdnje da se bakterija pojavila znatno ranije, a da je Ministarstvo zdravlja o tome ćutalo. "Apsolutno netačno. Od momenta kada je proglašena epidemija, javnost je upoznata sa svim detaljima, nažalost i sa dva smrtna ishoda", rekla je ona. "U ovom slučaju epidemija je proglašena u užičkoj bolnici 24. aprila, i uočeno je da se nisu svi zaposleni pridržavali protivepidemijskih mjera. U momentu proglašenja epidemije bilo je prijema novih bolesnika, što je kršenje mjera. Zbog toga su podnijete prekršajne prijave", objasnila je Ðukić Dejanović. Ðukić Dejanović je takođe kazala da nije tačno da bolnice nemaju sredstava za higijenu i sterilizaciju i da je klostridija uporna bakterija svih bolničkih prostora, koje ima svuda u svijetu, ne samo kod nas.