Otkriveno kako je Kajganić uveo zaštitu političara od istraga

Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, sadrži do sada najdirektnije i najteže optužbe na račun Tužilaštva BiH, na čijem je čelu glavni tužilac Milanko Kajganić.

U izvještaju je potvrđeno da se unutar ove pravosudne institucije sprovode nezakonite procedure s jasnim ciljem opstrukcije istraga u politički osjetljivim predmetima visoke korupcije.

Niz nalaza o skandaloznim praksama u Tužilaštvu BiH i nereagovanju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH na brojne anomalije potpuno razotkrivaju istinu o tome zašto u BiH nema napretka, zašto je pravosuđe rak-rana ovog društva i zbog čega država ni u jednom segmentu ne može napredovati.

Nezakoniti Kajganićev konsenzus

Ključni dokaz sistemskog urušavanja tužilačke nezavisnosti, koji je Evropska komisija locirala, jeste šokantno otkriće da je u Tužilaštvu BiH uveden obavezan „konsenzus“ prilikom donošenja odluka u tzv. osjetljivim predmetima, za šta nema uporišta u zakonu.

Raport saznaje da je konsenzus prilikom donošenja odluka o osjetljivim istragama i optužnicama uveo Milanko Kajganić, koji na ovaj način, uz pomoć njemu bliskih tužilaca poput Vedrane Jovičić (nekada Mijović), kontroliše istrage i optužnice protiv političkih i drugih moćnika.

„U radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine uvedena je praksa prema kojoj su vijeća sastavljena od dva ili više tužilaca obavezna donositi odluke konsenzusom u 'osjetljivim' predmetima. Ovakva praksa odlučivanja nema zakonsko utemeljenje, značajno narušava nezavisnost postupajućeg tužioca kojem je predmet dodijeljen i nosi rizik podrivanja njegove odgovornosti“, navodi se u izvještaju Evropske komisije.

U praksi, ovaj mehanizam funkcioniše kao savršen alat za političku kontrolu i blokadu optužnica.

Kada se formira savjeta od, na primjer, četiri tužioca koji rade na nekom osjetljivom predmetu, Kajganićevo pravilo konsenzusa znači da istraga ili optužnica ne mogu ugledati svjetlo dana ako se usprotivi samo jedan od tužilaca.

Na taj način se potpuno derogira zakonska autonomija postupajućeg tužioca, a unutar institucije se stvara veto-mehanizam kojim se mogu zaustaviti svi predmeti opasni po političke strukture koje Kajganić želi zaštititi.

Nije bilo opravdanja za premještaj tužilaca

Izvještaj Evropske komisije je ukazao i na „neopravdano premještanje tužilaca koji rade na politički osjetljivim predmetima“.

„Unutrašnji odnosi i funkcionisanje Tužilaštva Bosne i Hercegovine vidljivo su pogoršani nakon neopravdanih premještaja tužilaca koji su radili na politički osjetljivim predmetima.

Istrage u istaknutim predmetima obustavljene su bez zakonski opravdanog obrazloženja“, ističe se u izvještaju Evropske komisije.

Iako se u izvještaju ne navode konkretna imena, jasno je da se ovaj dio izvještaja odnosi i na skandalozni premještaj državnog tužioca Džermina Pašića.

Pašić je zamjenik glavnog tužioca i bivši rukovodilac Posebnog odjeljenja Tužilaštva BiH za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, kojeg je Kajganić smijenio s te pozicije, iako glavni tužilac tu smjenu naziva „preraspoređivanjem“.

Pašić, koji je godinama važio za jednog od najproaktivnijih tužilaca i koji je vodio ključne predmete visoke korupcije te istrage proizašle iz aplikacije SKY ECC, uklonjen je zbog istrage protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića u vrijeme njihovog napada na ustavni poredak.

VSTS i UDT zakazali

Posebno poglavlje u izvještaju posvećeno je ulozi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Kancelarije disciplinskog tužioca (UDT).

Umjesto da budu štit za nezavisne tužioce koji trpe pritiske i koje Kajganić nezakonito premješta, ove institucije su se pretvorile u nijeme posmatrače.

Pašić je podnio zvaničnu prijavu VSTS-u i UDT-u, tražeći zaštitu od nepropisnog uticaja, pritisaka i nezakonitih radnji unutar Tužilaštva BiH, odnosno samog Kajganića.

Svjedočio je o svemu i pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH.

Međutim, izostala je reakcija VSTS-a i UDT-a. VSTS na čelu sa Saninom Bogunićem o ovom slučaju uporno ćuti, a o njihovom odnosu prema pritužbama stav je iznesen i u izvještaju Evropske komisije:

„I VSTS i Kancelarija disciplinskog tužioca zakazali su u adekvatnom i efikasnom rješavanju povezanih pritužbi“, stoji u izvještaju.

VSTS-u se zamjera i što nema odgovor na neopravdani spoljni pritisak na pravosuđe. Ističe se da mehanizam za prijavu prijetnji postoji, ali je relativno ograničen, a odgovor VSTS-a na ove slučajeve je nedosljedan.

Podsjećamo, sudija Sena Uzunović duže od godinu dana izložena je verbalnim napadima Milorada Dodika, ali VSTS nije adekvatno stao u njenu zaštitu i oglasili su se samo jednom.

Da stvar bude gora, Evropska komisija konstatuje da su disciplinski postupci protiv korumpiranih nosilaca pravosudnih funkcija postali obična farsa i da se ozbiljni prekršaji uopšte ne kažnjavaju.

„Disciplinski postupci i dalje imaju malo odvraćajućeg efekta uprkos njihovom relativno velikom broju. Posebno zabrinjava činjenica da disciplinska tijela VSTS-a nisu preduzela nikakve mjere kako bi sankcionisala ozbiljne povrede sudijskog i tužilačkog integriteta“, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Ovakav izvještaj Evropske komisije predstavlja zvanični slom proklamovane reforme pravosuđa i crno na bijelo dokazuje da je Tužilaštvo BiH kapituliralo pred političkim uticajem, a da VSTS više nije nezavisni regulator pravosuđa, već saučesnik u njegovom potpunom slomu.

U bilo kojem demokratskom društvu to bi bio okidač za momentalne, neopozive ostavke iz moralnih i profesionalnih razloga.

S obzirom na to da su Kajganić i Bogunić svojim djelovanjem i nedjelovanjem pretvorili pravosudni sistem u štit za političku elitu, njihov ostanak na funkcijama duboko kompromituje državu, zbog čega ostavke ili njihova hitna, institucionalna smjena više nisu stvar izbora, već hitan i trenutan imperativ za spas preostalog kredibiliteta bh. pravosuđa.

(Raport) Foto: BN