Formiranje nove vlasti na nivou BiH moglo bi potrajati

Izborni rezultati u BiH nisu doveli do značajnije promjene na političkoj sceni, a nacionalističke stranke su uspjele ne samo zadržati, nego i proširiti svoj politički uticaj, navedeno je u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije o zemljama u procesu proširenja.

Kako su naveli, formiranje nove vlasti na nivou BiH moglo bi potrajati, a podsjetili su i na izvještaj revizorske agencije "Standard&Poor's" da se fiskalna situacija u oba entiteta pogoršava zbog veće predizborne javne potrošnje i rizika povezanih s političkom nestabilnošću.

Istakli su da je prosječna inflacija u BiH porasla na 5,5 odsto u drugom kvartalu u poređenju s četiri odsto u prvom, a za glavne pokretače inflacije naveli su poskupljenje transporta i stanogradnje, za razliku od istog perioda prošle godine, kada su, kako je naglašeno, pokretači inflacije bili prehrambeni proizvodi.

Fiskalni deficit

"Dok su prvobitno usvojeni budžeti za 2026. godinu ukazivali na povećanje fiskalnog deficita na nivou cijele zemlje za 1,8 procentnih poena, na 2,1 odsto bruto domaćeg proizvoda, najnoviji rebalans budžeta Republike Srpske mogao bi, ukoliko bude u potpunosti sproveden, povećati fiskalni deficit zemlje na čak četiri odsto BDP-a. Očekuje se da će planirano povećanje potrošnje najvećim dijelom biti finansirano zaduživanjem u inostranstvu", navedeno je u ovom izvještaju.

Naveli su da je registrovana zaposlenost nastavila da opada u drugom kvartalu, za 0,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, nakon međugodišnjeg pada od 0,9 odsto u prvom kvartalu 2026. godine.

"Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno bio posljedica smanjenja broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji i djelatnosti smještaja. Međutim, ovaj pad djelimično je ublažen rastom zaposlenosti u zdravstvu i građevinarstvu. U julu je ukupna registrovana zaposlenost porasla za 0,3 odsto međugodišnje, uz nastavak rasta broja zaposlenih u zdravstvu. Prema Anketi o radnoj snazi, zaposlenost je u drugom kvartalu bila za 0,2 odsto viša nego godinu ranije", istakli su.

Kada je riječ o mladima, stopa nezaposlenosti u starosnoj grupi od 15 do 24 godine pala je na 32,9 odsto, sa 33,5 odsto godinu ranije.

Privredni rast zapadnog Balkana

Privredni rast zapadnog Balkana ubrzan je u drugom kvartalu 2026. godine na 3,6 odsto međugodišnje, sa 3,2 odsto u prethodnom kvartalu, što je, kako su istakli, najviša stopa od drugog kvartala 2024. godine. Rast su prvenstveno pokretale potrošnja domaćinstava, podržana povećanjem plata, i investicije.

Najvišu stopu rasta zabilježila je Sjeverna Makedonija, od 4,3 odsto, a slijede Kosovo sa 4,1 odsto, Srbija i Crna Gora sa po 3,8 odsto, te Albanija sa 3,6 odsto. BiH je, kako je naglašeno, imala najsporiji rast u regionu, od 2,4 odsto, tek nešto viši od 2,3 odsto iz prethodnog kvartala.

(Nezavisne)  Foto: Arhiv