Šta se dešava s novcem ako banka u BiH propadne?

Mnogi građani Bosne i Hercegovine drže novac na bankovnim računima, ali nisu upoznati s činjenicom da postoji sistem koji ih štiti u slučaju da banka postane nesolventna.

Riječ je o sistemu osiguranja depozita, koji omogućava da deponentima bude isplaćen osigurani iznos ako banka više nije u mogućnosti ispunjavati svoje obaveze.

U Bosni i Hercegovini osigurani depozit iznosi do 70.000 KM po deponentu, odnosno osiguranje se odnosi na depozite u bankama koje su članice sistema osiguranja depozita.

Šta zapravo pokriva osiguranje?

Zaštita nije ograničena samo na klasičnu štednju.

Obuhvaćeni mogu biti različiti oblici depozita, uključujući sredstva na tekućim računima, štedne račune i oročene depozite.

Garancija se odnosi i na depozite u različitim valutama, pod uslovima propisanim sistemom osiguranja depozita.

To znači da novac koji građanin koristi za svakodnevno plaćanje računa takođe može biti obuhvaćen osiguranjem, a ne samo sredstva koja su oročena ili izdvojena kao štednja.

Najvažnije je provjeriti da li je vaša banka u sistemu

Prije nego što novac povjerite banci, važno je provjeriti da li je ona članica sistema osiguranja depozita.

Agencija za osiguranje depozita BiH objavljuje spisak banaka koje učestvuju u sistemu, pa bi ta informacija trebala biti jedan od elemenata koje građani provjeravaju prije ugovaranja štednje ili oročenog depozita.

 Šta se događa ako banka propadne?

Deponenti ne moraju unaprijed podnositi zahtjev kako bi ostvarili pravo na osigurani depozit.

U slučaju nastanka osiguranog slučaja, informacije o načinu i mjestu isplate objavljuju se putem javnog saopštenja.

Drugim riječima, zaštita postoji automatski za depozite kod banaka koje su uključene u sistem, pod uslovima propisanim zakonom.

Šta ako na računu imate više od 70.000 KM?

Tu je važno obratiti pažnju na ograničenje.

Osigurani iznos je do 70.000 KM po deponentu. Dio novca koji prelazi taj iznos nije obuhvaćen ovom garancijom.

Takva sredstva mogu se potraživati u eventualnom stečajnom postupku nad bankom, zajedno s potraživanjima drugih povjerilaca, što znači da njihov povrat nije garantovan na isti način kao osigurani dio depozita.

Zbog toga građani koji imaju veće iznose u banci trebaju posebno voditi računa o strukturi svoje štednje i uslovima zaštite.

Šta provjeriti prije ugovaranja štednje?

Osim samog iznosa osiguranja, prije potpisivanja ugovora s bankom korisno je provjeriti nekoliko stvari.

Prije svega, treba uporediti kamatne stope koje različite banke nude za istu vrstu depozita. Razlike mogu biti značajne.

Važno je provjeriti i da li je ugovorena kamata zaista fiksna ili banka pod određenim uslovima može mijenjati njenu visinu.

Posebnu pažnju treba obratiti na uslove prijevremenog raskida oročenja. Ako se novac povuče prije ugovorenog roka, mogu se primjenjivati drugačiji uslovi, uključujući gubitak dijela kamate ili druge ugovorene posljedice.

Treba provjeriti i način obračuna kamate – da li se ona obračunava mjesečno, godišnje ili tek po isteku oročenja.

A šta je s porezom na kamatu?

Još jedan podatak koji može biti važan štedišama jeste porezni tretman kamatnog prihoda.

Prema trenutno važećim pravilima, kamatni prihod od štednje fizičkih lica u BiH nije oporezovan na način na koji se oporezuju neki drugi oblici prihoda.

Ipak, porezni propisi mogu biti promijenjeni, pa se na ovaj aspekt ne treba gledati kao na trajnu garanciju.

U konačnici, najvažnije je znati tri stvari: da li je vaša banka članica sistema osiguranja depozita, koliki iznos držite u toj banci i pod kojim uslovima je vaš depozit zaštićen.

Za građane koji drže veće iznose posebno je važno imati na umu da 70.000 KM predstavlja granicu osiguranog iznosa po deponentu, a ne neograničenu garanciju cjelokupne ušteđevine.

(Oslobođenje) Foto: BN