CBBiH uništila novac vrijedan gotovo 777 miliona KM

Centralna banka BiH (CBBiH) uništila je lani kovanice i papirni novac vrijedan gotovo 777 miliona maraka zbog oštećenja i nepodobnosti za opticaj, što potvrđuje da habanje gotovine nosi značajne troškove i nameće potrebu za većim oslanjanjem na bezgotovinska plaćanja.

Da stanovnici nisu baš pažljivi pri rukovanju novcem potvrđuje podatak Centralne banke BiH da je lani uništeno 17,09 miliona komada novčanica nepodobnih za opticaj, ukupne vrijednosti 776.900.260 KM i 10.673 komada kovanog novca nepodobnog za opticaj, ukupne vrijednosti 19.378,75 KM.

Kako je navedeno u izvještaju za prošlu godinu, CBBiH kontinuirano povlači nepodoban novac kako bi se održao visok kvalitet gotovine u opticaju, uz napomenu da je uprkos uništavanju starih serija, ukupna količina gotovog novca izvan banaka na kraju 2025. porasla za 8,56 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Posebnu pažnju stručnjaka i istražnih organa privlači podatak o naglom porastu broja krivotvorenih novčanica.

Tokom prošle godine registrovana su 552 komada lažnih novčanica KM, što je alarmantan skok od 64,29 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Kao i ranijih godina, falsifikatori su najčešće ciljali apoen od 100 KM. S druge strane, kod kovanog novca bilježe se pozitivniji trendovi. Otkriveno je 325 krivotvorenih kovanica, što je za 23,17 odsto manje nego u 2024. godini, a najviše zloupotreba i dalje se vezuje za apoen od jednu KM.

Centralna banka je podsjetila da je 2025. godina bila ključna za povlačenje starih izdanja novčanica od deset, 20, 50 i 100 KM, proizvedenih od 1998. do 2009. godine. Te novčanice su sa prvim danom 2025. godine prestale da budu zakonsko sredstvo plaćanja.

- Proces povlačenja starijih izdanja je od strateškog značaja jer osigurava da u opticaju ostanu isključivo novčanice sa identičnom i modernizovanom zaštitom, što olakšava posao i građanima i mašinama za obradu novca - navedeno je u izvještaju.

Svi građani koji u svojim slamaricama još čuvaju ove apoene, od ove godine mogu da ih zamijene isključivo u prostorijama Centralne banke BiH, i to u narednih deset godina, zaključno sa 2035. godinom.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe za "Glas" da uništavanje oštećenog novca predstavlja neminovnost, ali i ozbiljan trošak za sistem.

- To je nešto što je neophodno za funkcionisanje ukupnog ekonomskog, posebno trgovačkog sistema. Međutim, korišćenje papirnog novca i kovanica samo po sebi podrazumijeva njihovo habanje i uništavanje, bilo namjerno ili slučajno, ali i zbog dotrajalosti. To je pojava koja je praktično neodvojiva od gotovog novca - kazao je Ljuboja.

On je dodao da ovakvi procesi generišu značajne troškove, prije svega u manipulaciji i održavanju adekvatne količine gotovine u opticaju.

- To svakako opterećuje sistem, jer iziskuje dodatne resurse za obradu, povlačenje i zamjenu novčanica, kako bi bilo obezbijeđeno nesmetano funkcionisanje platnog prometa - naglašava Ljuboja.

(Glas Srpske) Foto: CBBiH