Nacrt Ustava i pojedini zakoni Srpske neustavni

Ustavni sud Bosne i Herceovine održao je dvodnevnu sjednicu na kojoj je utvrdio da nacrt Ustava Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH, te utvrdio da Odluka o utvrđivanju nacrta Ustava Republike Srpske prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Donesene su odluke i za Glavnog pregovarača, ali i ukidanje finansiranja političkih stranaka iz Budžeta Republike Srpske.

Ustavni sud BiH utvrdio je da ovaj nacrt nije u skladu s Ustavom BiH.

U skladu sa članom 61. stav (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ukinuta Odluka o utvrđivanju Nacrta Ustava Republike Srpske prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

Takođe, u skladu sa članom 61. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske, svim nadležnim organima u Republici Srpskoj, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama da obustave sve aktivnosti koje preduzimaju na osnovu Odluke o utvrđivanju nacrta Ustava Republike Srpske

Nacrt novog Ustava Republike Srpske, utvrđen u martu 2025. godine, predviđa značajno prenošenje nadležnosti sa države BiH na entitet, uključujući vojsku i imenovanja ambasadora. Reakcije su oštro podeljene: vlast Republike Srpske ovo vidi kao jačanje suvereniteta, dok opozicija u BiH i međunarodni faktori upozoravaju na kršenje Dejtonskog sporazuma i destabilizaciju.

Sporni dijelovi:

Vraćanje nadležnosti: Ukidanje zajedničkih institucija BiH u određenim oblastima.

Vojska i bezbjednost: Planira se formiranje vojske Republike Srpske.

Diplomatija: Entitet preuzima ulogu u imenovanju ambasadora iz reda srpskog naroda. 

PSBiH naloženo da normira proceduru imenovanja glavnog pregovarača

Ustavni sud je u ovom predmetu, odlučujući o zahtjevu trideset i jednog poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Odluke o osnivanju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Ustavni sud BiH utvrdio je da osporena odluka nije u skladu sa čl. I/2. i IV/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. Takođe, Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke u skladu sa svojim ovlaštenjima normira proceduru imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju BiH u EU i osnivanja ureda glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH.

Poslanici SNSD-a iz NSRS su tražili privremenu mjeru za obustavljanje odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača sa Evropskom unijom.

Bivša Vlada Save Minića: Ustavni sud nije nadležan

Odlukom u ovom predmetu Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje postojanja spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 5/26) i Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 5/26) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.

Podsjetimo, riječ je Vladi RS koju je imenovao Minić nakon što ga je za mandatara imenovala i odluku potpisala Ana Trišić Babić - tada v.d. predsjednika RS - funkcija koja u Ustavu RS ne postoji. U Republici Srpskoj očito nisu željeli čekati današnju odluku. Podsjetimo da je prošle sedmice rasuštena, pa isti dan ponovo imovana nova-stara vlada Save Minića. Pravnih posljedica nema.

Zahtjev Darka Babalja o ukidanju finansiranja političkih stranaka u RS

Ustavni su Bosne i Hercegovine stavio je van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u maju ove godine.

Kako se navodi "ukidanje budžetskog finansiranja predstavlja nesrazmjerno miješanje koje, u odsustvu dokaza o „hitnoj društvenoj potrebi“, narušava načelo jednakih mogućnosti i politički pluralizam kao temelje slobode udruživanja u demokratskom društvu".

Podsjetimo ranije je usvojena privremana mjera kojom se ovaj zakon privremeno stavlja van snage do donošenja konačne odluke.

Obrazlažući odluku, Ustavni sud je, između ostalog, istakao da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou, kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka, ukazuje na argumentovanu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranaka iz Republike Srpske.

Taj zakon usvojen je glasovima vladajuće većine u parlamentu Republike Srpske, a njime je je ukinuto finansiranje političkih partija iz budžeta. Zakon je predložio SNSD, nakon što je krajem aprila visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit donio odluku kojom se obustavlja finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske (US) iz budžetskih sredstava na svim nivoima vlasti.

(N1)