Krediti porasli za tri milijarde KM, pola otišlo stanovništvu

Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini su za godinu dana porasli za oko tri milijarde KM, a više od polovine ovog iznosa su krediti namijenjeni stanovništvu, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima Centralne banke BiH.

Ukupni krediti domaćim sektorima

Kako se navodi u ovim podacima, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara iznosili su 28,76 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 69,9 miliona KM (0,2%).

"Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 54 miliona KM (0,4%), kod vladinih institucija za 41,7 miliona KM (2,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 21,4 miliona KM (2,8%).

Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 27,4 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 miliona KM (4,9%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2026. godine iznosila je 11,6%, nominalno tri milijarde KM.

Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,59 milijardi KM (12,3%), kod privatnih preduzeća za 921,2 miliona KM (8,7%), kod vladinih institucija za 310,7 miliona KM (24,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 110,6 miliona KM (16,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 64,9 miliona KM (20,3%)", naveli su iz Centralne banke BiH.

Rast depozita

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da rast kredita namijenjenih stanovništvu u Bosni i Hercegovini prati i rast depozita građana u bankarskom sektoru, pri čemu depoziti rastu nešto brže.

"To u suštini znači da građani više novca polažu u banke nego što ga kroz kredite povlače. Ovakvo kretanje prije svega je posljedica rasta plata, ali i stabilnog priliva doznaka iz inostranstva.

Istovremeno, rast nominalnih zarada povećava kreditnu sposobnost građana, što bankama otvara prostor za širenje kreditne aktivnosti prema stanovništvu.

Međutim, struktura tih kredita pokazuje da, izuzev stambenih kredita koji imaju određeni razvojni efekat kroz podsticanje građevinskog sektora, većina ostalih plasmana ima potrošački karakter.

Problem je što se ta potrošnja u velikoj mjeri odnosi na uvozne proizvode", naglasio je Mlinarević.

Trgovinski deficit

Prema njegovim riječima, zbog ovoga rast potrošačkih kredita vrlo često ide paralelno sa rastom trgovinskog deficita, što je posljedica nedovoljne konkurentnosti domaće proizvodnje.

"Na taj način se održava model ekonomskog rasta koji je dominantno zasnovan na potrošnji i uvozu. Takav model može funkcionisati samo dok postoji kontinuirano zaduživanje - bilo države, bilo stanovništva. Dugoročno održiviji razvojni model podrazumijevao bi jaču orijentaciju ka rastu proizvodnje i izvoza.

To znači da bi kreditna sredstva trebalo u većoj mjeri usmjeravati ka investicijama u realni sektor, odnosno proizvodne aktivnosti.

Međutim, banke se u praksi češće opredjeljuju za plasman potrošačkih kredita, jer oni nose manji rizik i relativno visoku profitabilnost kroz kamate i različite naknade.

Zbog toga je kreditiranje privrede i investicija i dalje znatno skromnije nego što bi bilo poželjno za dugoročno održiv ekonomski rast", objasnio je Mlinarević.

(Nezavisne) Foto: BN