Vlast bježi od popisa, trebaju nam tačni podaci

Popis stanovništva u jednoj državi trebao bi da se održi svakoh 10 godina. Zemlje regiona to uglavnom redovno praktikuju, dok je u BiH poslednji sproveden još 2013. godine, a o novom niko i ne govori jer očigledno nema političke volje.

Od popisa stanovništva ni ove godine u BiH nema ništa, kažu demografi, tako da ćemo još jednom propustiti da sprovedemo najznačajnije i najobimnije statističko istraživanje. Pošto su ostale države taj posao završile između 2020. i 2024. godine, po ovom pitanju ostali smo usamljeni i u regionu, pitanje je samo zašto?

Šta kažu građani Bijeljine:

“Verovatno zbog interesa nekih moćnika.”

“Ima stvari koje su vezane i za etničku strukturu, prilikom raspodjele nekih mjesta, popune nekih kvota. Zar mi ne živimo u “statusu quo” i zar to ne odgovara našim vlastima i vlastodršcima, da ne kažem feudalcima? Zar im ne odgovara “status quo” već 30 i kusur godina, a neki bi rekli i 100 i 200? -Politika.”  

Srpska je pusta?

“Kao građanka BiH koja radi i kreće se između raznih sela i mjesta, sa terena kažem da je Republika Srpska pusta i prazna, da je svega 20% stanovništva prisutno u njoj, što je porazno.

Razlozi za nesprovođenje popisa su, kažu demografi, politička i institucionalna složenost, nedostatak političke volje i konsenzusa, finansijski zahtjevi, metodološke i pravne nesuglasice, kao i neusaglašen pristup unutar statističkog sistema.

“Mi nikako da shvatimo da popis nije politika, da je to najobuhvatnije mjerenje u prostoru i da nam trebaju ti podaci tačni. Nema veze kakvo je stanje – lošije ili bolje. Da na osnovu tačnog stanja nešto možemo projektovati, raditi i planirati. Nažalost to apsolutno nije tako, kaže demograf Stevo Pašalić i dodaje:

"Poslednji popis stanovništva u BiH urađen je još 2013. godine, ali zbog nerelevantnih podataka nije zvanično korišten. Paradoks je veći jer se prema važećim klauzulama u BiH još koristi etnička struktura iz 1991. godine, što je potpuno besmisleno".

BiH ima potpuno neuređen sistem u bilo čemu, a to se pokazuje i u popisu stanovništva. Jer vi kad imate tačne podatke popisa, to je samo jedan, prvi broj. Kad imate sva obilježja tačaka pogrešna, sve drugo je pogrešno i na osnovu tih pogrešnih indikatora vi izvodite neke projekte, planove.

Ovakav stav dijele i ekonomisti, koji su više puta kritikovali to što se ne obavlja popis stanovništva.

“Kako izračunati Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, ako nemamo tačnu evidenciju broja stanovnika? Kako utvrđivati prosječan životni standard ako nemamo podatke o potrošnji stanovništva, odnosno strukturi njihove potrošnje? Dakle, taj nedostatak ugrožava sve ekonomske analize”, rekao je ekonomista, prof. dr Milenko Stanić.

Iz Zavoda za statistiku Republike Srpske kažu da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističko istraživanje.

(BN) Foto: BN