BiH bilježi pad direktnih stranih i domaćih investicija

BiH bilježi pad direktnih stranih inevsticija i to za 350 miliona maraka. Ekonomisti kažu da je to trend za sve zemlje regije, ali i da je na to u velikoj mjeri uticala loša politička situacija u BiH. Uz strane investitore svoja ulaganja zaustavili su i domaći, ali i naši ljudi iz dijaspore.

Prema podacima Centralne banke BIH bilježi pad za devet mjesevi lani direktnih stranih investicija i to za 350 mliona maraka u odnosu na isti period prethodne godine. Ekonomista Predrag Milinarević kaže da to nije karakteristično samo za BiH, već i za sve zemlje regije.

„U Evropskoj uniji ključnom izvorištu stranih direktnih investicija za region čitavog zapadnog Balkana je stopa ekonomskog rasta bila umjerena ili je privreda faktički stagnirala. Tako da, shodno tome dolazi do smanjenog obima ivestiranja i to ne samo kod nas, već i u njihovoj zemlji. Drugi razlog je taj što su te zemlje našle atraktivne lokacije gdje bi mogle da ulažu sredstva, sa željom da se napravi određena ušteda u troškovima i usljed činjenice da istovremena dolazi do povećanja zarada u zemljama zapadnog Balkana, oni pronalaze alternativne lokacije, pa čak negdje i u zemljama zapadne Afrike ili na drugim lokacijama“ rekao je Mlinarević, profesor sa Ekonmskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.   

Ekonomista Admir Čavalić kaže da ipak,  ne treba zanemariti ni unutrašnje faktore, koji su doveli do pada stranih investicija u BiH.

„Pravno, političkoo, ekonomsko okruženje dovodi do pada stranih direktnih inevsticija, ali i inače domaćih investicija. Ako nema stranih investicija, vrlo vjerovatno da i domaći investitori odugovlače vlastite investicije, investiranja i slično. BiH tradicionalno, čak i u poređenju sa zemljama regiona, pogotovo za naprimjer, susjednom Srbijom zaostaje po pitanju stranih direktnih investicija. Visok nivo pravnog, političkog i ekonomskog rizika, sve to determiniše stopu investiranja“, ističe ekonomista Admir Čavalić.

„Niko ne želi da investira u državu u kojoj se stalno spominje rat“,  napominje politički analitčar Ivana Marić i dodaje da BiH pored toga, nije ni ekonomski ni pravno sigurna, što dodatno odbija strane investitore.

„Nisu sigurni da će moći da ostvare svoja prava i da utuže onoga ko se prema njima ne bude ponašao kako treba i ispunjavao svoje obaveze. I ekonomski takođe, vezano za korupciju i organizovani kriminal. Na svakom koraku moraju da daju mito i da sudjeluju u korupciji i to naravno čioni njihov posao neisplativim i idu u države koje im pružaju sigirnost u svakom drugom pogledu. Čak i naši investitori koji žive u BiH traže druge države u koje mogu ulagati, jer im je to isplativije i sa finanasijskog i sa pravnog i ekonomskog aspekta“, naglasila je Marićeva.

Osim stranih, iz BiH odlaze i domaći investiroti, ali i naši ljudi iz dijaspore , što je poražavajuće za BiH.

„Kolikoje dijaspora razočarana u BiH i naše političare, pokazuje i to da ne žele više čak ni da glasaju, tako da su u suštini izgubili svaki kontakt. Kada stalno nailaze na zatvorena vrata izgube volju za tim, kada oni ne žele da ulažu, kako bi bilo ko drugi“, zaključila je politički analitičar Ivana Marić.

Ne treba zanemariti činjecu i da dijaspora u BiH investira i  tako što članovima svoje porodivce uplaćuje značajne sume novca za život, što u velikoj mjeri utiče i na čitavu ekonomiju BiH. S obzirom da je riječ uglavnom o starijim ljudima, postavlja se pitanje šta će biti kada ni njih ne bude, a ni stranih i domaćih investitora, na čemu će se zasnivati BH ekonomija?

(BN)