Objavljeno 1,7 miliona depeša

Vikiliks je juče objavio više od 1,7 miliona tajnih američkih diplomatskih i obavještajnih dokumenata iz sedamdesetih godina, a među njima je i više od 10.

Republika Srpska 09.04.2013 | 08:35 Vikiliks je juče objavio više od 1,7 miliona tajnih američkih diplomatskih i obavještajnih dokumenata iz sedamdesetih godina, a među njima je i više od 10.000 depeša američke ambasade u Beogradu. Određeni broj depeša odnosi se na govore Josipa Broza Tita, presjednika tadašnje Jugoslavije, i njegovo upućivanje na neprijateljske snage na Zapadu koje se protive njegovom vođstvu. "Predstavnici Ambasade pišu da je Titov stav protiv Zapada uznemiravajući. On pokušava da u što većoj mjeri za krivca za nacionalnu netrpeljivost i druge domaće probleme, koje nije uspio riješiti tokom 30 godina svoje vladavine, nađe u vanjskom faktoru - Zapadu", objavljeno je u depešama. Američka ambasada žalila se zbog navoda da je Vlada SAD učestvovala "u kampaniji usmjerenoj protiv Jugoslavije i da su je zajedno vodili sa ustašama, četnicima i drugim ektremističkim elementima" u slučaju vezanom za Voice of America. U dokumentima se, takođe, navodi da su predstavnici Ambasade razmjenjivali obavještajne podatke, a da je Milan Jelovac, tadašnji predstavnik Ministarstva unutračnjih poslova Jugoslavije, tražio da se ta razmjena obavlja u mnogo većoj mjeri nego obična razmjena informacija o fizičkoj bezbjednosti američkih institucija i osoblja u Jugoslaviji. Vikiliks je objavio da kontakti jugoslovenske vlade sa Palestinskim oslobodilačkim pokretom i Fatahom ne umanjuju njeno protivljenje terorističkim aktivnostima na diplomatske misije u Jugoslaviji. U jednoj od depeša Amerikanci iskazuju svoju zabrinutost zbog privođenja njemačkih novinara iz "Frankfurter algemajne cajtung", koji su saslušavani zbog "odbijanja da isprave svoje kritičko izvještavanje o događajima u Jugoslaviji". Ambasada SAD u Beogradu je, kako je objavljeno, prenosila jugoslovenskoj policiji informacije o iranskom krijumčarenju oružja. Sa druge strane, kada su u pitanju SAD, objelodanjeni dokumenti datiraju iz perioda kada je Henri Kisindžer bio američki državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, a osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž ističe da njihovo objavljivanje igra važnu ulogu u očuvanju "svih strana američke istorije". Ova posljednja i najobimnija grupa povjerljivih američkih dokumenata, koju je Vikiliks objavio pod nazivom "Javna biblioteka američke diplomatije", obuhvata diplomatske dokumente, obavještajne izvještaje i prepisku među kongresmenima od početka 1973. do kraja 1976. godine. Iz razotkrivenih depeša saznaje se da je Kisindžer, tokom razgovora sa neimenovanim tursko-kiparskim zvaničnikom 1975. rekao: "Prije zakona o slobodi informisanja obično sam na sastancima govorio da nezakonite stvari činimo odmah, a za neustavne je potrebno malo više vremena." Prema dokumentima koje je objavio Vikiliks, bivši indijski premijer Radživ Gandi, čija porodica još dominira u vladajućoj partiji Indije, bio je posrednik pri prodaji i kupovini oružja sedamdesetih godina prošlog vijeka. Među objelodanjenim informacijama je i to da je Vatikan sarađivao sa SAD u podržavanju Pinočeovog puča u Čileu, praćenog režimom krvoprolića i likvidacija. Iako je sa tih 1,7 miliona dokumenata zvanično skinuta oznaka "povjerljivo" i dostupni su preko Nacionalne arhive, članovi Vikiliksovog tima smatraju da su oni previše značajni da bi ostali, na neki način, po strani. Asanž se još od prošlog juna nalazi u Ambasadi Ekvadora u Londonu, koju ne smije da napusti da ne bi bio izručen Švedskoj, čije ga vlasti traže kako bi se suočio s optužbama da je seksualno napastvovao dvije žene 2010. On poriče te optužbe. Vikiliks je krajem 2010. godine objavio više od 250.000 tajnih američkih dokumenata.