PRISLUŽENE SVIJEĆE UBIJENIM SARAJEVSKIM SRBIMA

Ubistvo srpskog svata u Sarajevu 1992.

Republika Srpska 01.03.2013 | 13:15 Ubistvo srpskog svata u Sarajevu 1992. godine bio je prvi signal da će u BiH početi rat i prototip narednih terorističkih napada na Srbe u Sarajevu, izjavio je danas rukovodilac Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske Staša Košarac."Prvi mart podsjeća nas na neke ružne trenutke u istoriji ove zemlje. Na današnji dan zapaljena je srpska zastava i ubijen srpski svat, što je bio prvi signal da će početi rat u BiH. Ovdje je ubijen civil, čovjek koji je došao da proslavi svadbu svoga sina. To je bila ružna poruka", rekao je Košarac, nakon što je u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji prislužio svijeće u znak sjećanja na sarajevske Srbe stradale tokom proteklog rata. Svijeće su prislužili i vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić, rukovodilac Operativnog tima za traženje nestalih lica Republike Srpske Goran Krčmar i predstavnici Regionalne koordinacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila sarajevsko-romanijske regije. Košarac je poručio da se danas želi posvetiti pažnja civilnom stradanju srpskog naroda u ovom gradu i ubistvu srpskog svata. "Niko dobronamjeran to ne može podržati. Strašno je što smo imali javne iskaze i da u vremenu kada je to bilo moguće niko nije odgovarao. Ne mislim da je to bio pojedinačan slučaj. Mislim da je ovo bio prototip budućih terorističkih napada... da ne otvaram priču o Markalama, `Ševama` i drugim", rekao je Košarac. On smatra da ne postoji političke, ni bilo kakve druge spremnosti u Sarajevu da upravo bošnjačka politika traži rješenje tih pitanja. "Ako to ne bude riješeno imaćemo nerazumijevanje, zastoje u komunikaciji, nepovjerenje i nećemo moći graditi ovu zemlju u željenom pravcu", ocijenio je Košarac. Komentarišući obilježavanje 1. marta kao "dana nezavisnosti BiH", Košarac je upitao u kom aktu na nivou BiH piše da je to praznik. "Mislim da treba prestati sa provokacijama koje dolaze sa bošnjačke strane. Prvi mart ne može i nikada neće biti praznik BiH", poručio je on. Košarac je podsjetio da su tih dana 1992. godine vezane zastave u BiH kao simbol jedinstva protiv jednog naroda u ovoj zemlji. "Hajde danas da pitamo Hrvate šta misle o 1. martu. Kakav je danas status Hrvata u BiH? Da li su oni željeli takvu zemlju", zapitao je Košarac. On je poručio da treba prestati sa provokacijama srpskog naroda. "Može nas to dovesti u situaciju da mi imamo neki svoj 1. mart", poručio je Košarac. On je istakao da je Republika Srpska potpuno posvećena očuvanju interesa srpskog naroda u BiH. "Ovih dana, pričajući o nezavisnosti BiH, kažu da je BiH nezavisna zemlja. Žalosna je činjenica da Sarajevo nije naučilo lekciju da je BiH zavisna zemlja od stavova i interesa srpskog i hrvatskog naroda. U ovoj zemlji ne može se ništa uraditi bez srpske i hrvatske volje. Ovdje nema privatizacije", naglasio je on. Košarac kaže da se u BiH može slaviti 1. maj, 8. mart, Nova godina, dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Dan Evrope... "To je ono oko čega se možemo složiti. Mislim da neke druge datume ne možemo obilježavati. Često se promoviše 25. novembar, ali ne možemo proslaviti 25. novembar ako se ne proslavlja 29. novembar", rekao je Košarac. Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić rekao je da ovaj centar radi na određenim projektima u vezi sa istraživanjem ratnih zločina. "Nećemo da poslove obavljamo `ad hok`, od slučaja do slučaja, već da pripremimo, pravimo i realizujemo projekte koji će poslužiti drugim organima da se procesuiraju svi oni koji su počinili zlodjela", rekao je Kojić. On je naveo da Republika Srpska obilježava Dejtonski sporazum, što znači da je Srpska opredijeljena za suživot i pomirenje. "Republika Srpska želi da se dokaže istina, dok bošnjačke političke elite to ne žele", rekao je Kojić. On je naglasio da će Republički centar raditi i na istraživanju ratnih zločina počinjenih nad srpskim civilima u Sarajevu, te u saradnji sa MUP-om Srpske vidjeti da li postoje načini da se određeni izvještaji dopune. Kojić je rekao da je potpunim izvještajima potrebno izvršiti pritisak na Tužilaštvo i Sud BiH kako bi se ovi slučajevi konačno procesuirali. "Van pameti je da Sud i Tužilaštvo BiH ne rade posao za koji su osnovani. O tome govore i jučerašnji protesti srpskih udruženja pred Sudom BiH, kada ih niko nije htio ni primiti", dodao je on. Na pitanje da li će biti pritisaka na određene tužioce kako bi riješili predmete koji godinama čekaju da budu procesuirani, Kojić je istakao da je problem što sudije i tužioce bira Visoki sudski i tužilački savjet. On smatra da se ovaj problem može riješiti kada institucije Republike Srpske budu vršile izbor sudija i tužioca iz Srpske, a da će se do tada birati samo "podobni", a Sud i Tužilaštvo i dalje vršiti opstrukcije. Prvog martovskog dana 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u centru Sarajeva, dogodio se prvi etnički motivisani zločin kada su muslimani ubili srpskog svata Nikolu Gardovića, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH. Svatovi, okićeni srpskim znamenjima, pokušali su da dođu do Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, gdje je u Domu Svete Tekle trebalo da obave slavski ručak. Srpska zastava zasmetala je muslimanima. Zločinci su hladnokrvno ubili oca mladoženje Nikolu Gardovića, dok je sveštenik Radenko Miković ranjen. Ni to im nije bilo dovoljno, pa su ubice spalile i srpsku zastavu. Gnusni zločin izvršio je sarajevski kriminalac Ramiz Delalić Ćelo, koji se poslije rata slobodno kretao Sarajevom, jer je Kantonalno tužilaštvo protiv njega otvorilo sudski proces tek početkom 2006. godine, koji nikad nije okončan s obzirom da je Delalić ubijen 2007. godine. Osim Delalića, koji je kasnije u televizijskoj emisiji priznao da je ubio Gardovića, svjedoci su kao napadače prepoznali i Suada Šabanovića iz Zvornika i Muhameda Švrakića iz Sarajeva, sina osnivača "Zelenih beretki" Emina Švrakića.