Koja je svrha ulaska Srbije i BiH u EU?

Nakon izjave njemačke kancelarke Angele Merkel da se u skoroj budućnosti EU ne treba proširivati, postavlja se pitanje koja je svrha svega što rade BiH i Srbija da bi postale njene članice, upozorava politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić u intervjuu Srni.

Republika Srpska 16.12.2012 | 04:48 Nakon izjave njemačke kancelarke Angele Merkel da se u skoroj budućnosti EU ne treba proširivati, postavlja se pitanje koja je svrha svega što rade BiH i Srbija da bi postale njene članice, upozorava politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić u intervjuu Srni. "EU nije u blagostanju, već tu ima mnogo sukoba, netransparentnosti, pokreta za otcjepljenje od država članica, siromaštva... pa se postavlja pitanje kako će se problemi BiH i Srbije rešiti ulaskom u EU", pojašnjava Kesić. On smatra da je ulazak u EU štetan za Srbiju, jer EU gleda sopstveni interes i traži od Srbije i drugih zemalja koje nisu članice da se žrtvuju za njen interes. Kesić ističe da je pozicija Republike Srpske bolja od pozicije Srbije, dijelom jer je Srpska entitet, pa se ne nalazi pod istim pritiskom, ali i zato jer vlasti u Beogradu još nisu došle do normalnog pogleda na EU i SAD, kao što se to desilo u Republici Srpskoj, gdje postoji konsenzus između pozicije i opozicije. On ocjenjuje da je Republici Srpskoj glavni prioritet - ona sama, a ne ulazak u EU, koja jeste cilj, ali ne po svaku cijenu, dok u Srbiji smatraju da je to njen jedini put, bez alternative, te su spremni da žrtvuju neke sopstvene interese. "Srbija se nalazi u situaciji da je uslovljavanje temelj njenog odnosa sa SAD i EU, i to skoro 20 godina, da se pred nju stavljaju uslovi, a da bi iz tog izašla mora ući u politički sukob sa EU i SAD. Republika Srpska je to uradila nekoliko puta i tim sukobom pokazala da nema rešenja bez uvažavanja njenih interesa", pojašljava Kesić i dodaje da Kosovo ne može biti izgubljeno ako Srbija to sama ne omogući. Prema njegovim riječima, SAD i EU neće otvoreno reći da Srbija mora da prizna Kosovo, ali će je do toga dovesti korak po korak, politikom uslovljavanja u smislu da do ulaska u EU neće doći dok se Beograd ne odrekne Kosova. "Dosadašnja politika Srbije, koja izbegava svaki politički sukob sa EU i SAD, nije se pokazala uspešnom, jer Srbija nije ostvarila nijedan cilj, već je doživela samo ponižavanja", smatra Kesić. On naglašava da je Republika Srpska u posljednjih pet - šest godina izgradila sigurnu poziciju u odnosu sa Federacijom BiH, ali i kao međunarodni faktor. "Republika Srpska ima u velikoj mjeri bolju komunikaciju sa međunarodnom zajednicom nego drugi entitet, ali i mnoge države u okruženju BiH, jer koliko god neki faktori u međunarodnoj zajednici ne vole Srpsku ni njenu vlast - poštuju činjenicu da pozicija i opozicija imaju jedinstven stav o svim važnim pitanjima", pojasnio je Kesić u intervjuu Srni. Prema njegovoj ocjeni, to ne znači da su SAD i dio EU spremni da priznaju i prihvate da je to što radi Republika Srpska - rješenje i za BiH, ali je napravljen pomak u smislu da niko više ne govori o centralizovanoj zemlji. Ocjenjujući posljednji dogovor lidera u BiH, Kesić je rekao da je problem u implementaciji, ali da je veći optimista nego u prijašnjim slučajevima. On je podsjetio da je do sada problem uvijek bio među bošnjačkim strankama, jer nije postojao minimalni politički konsenzus. Kesić upozorava i na strani faktor: "Međunarodna zajednica iz sujete i čudnog viđenja stvari prema kome je BiH značajnija njoj nego njenim građanima ima potrebu da bude uključena u svaki proces rješavanja problema, a ako nije u procesu - ona to odmah odbaci". Kesić navodi da predstavnici SAD, ne samo u BiH, već i u ostatku regije, jedno rade, a sasvim drugo govore, pošto se američki prioriteti spoljne politike i nacionalni interesi ne vezuju sa regijom Balkana. On smatra da je američki ambasador u BiH Patrik Mun svojim izjavama prevršio svaku mjeru, kao i da to radi već duže. "Ako Mun iznosi stav da je vreme da 'narod izađe na ulice', onda se mora postaviti pitanje kakvu on odgovornost snosi za posledice toga", upozorava Kesić i dodaje da Mun podržava i nedemokratsku instituciju kakva je OHR-a sa visokim predstavnikom, koji su godinama kršili ljudska prava i mijenjali Dejtomski sporazum. Prema njegovom mišljenju, stav predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o demilitarizaciji BiH je legitiman, pogotovo sa ekonomskog aspekta. "Ambasador Mun trebalo bi da ima osećaj odgovornosti. Ako insistira da se brani budžet Oružanih snaga BiH, onda je trebao ponuditi da ih finansira SAD. U momentu ogromne ekonomske krize, kada SAD seče vojni budžet i zatvara baze, američki ambasador upozorava drugu zemlju da ne može da se bavi reformom te institucije?! To govori o njegovoj bahatosti i neodgovornosti", zaključio je Kesić.