Četiri velike krize u eri njemačke kancelarke

Poslije šesnaest godina kancelarka Merkel uskoro ide u političku penziju. Njene mandate su obilježile krize kroz koje je morala da kormilari. DW je analizirao zapisnike svih sjednica Bundestaga i utvrdio koje su krize najveće.

Svijet 20.09.2021 | 22:40
Četiri velike krize u eri njemačke kancelarke

Korona

Korona. Ta je riječ u Bundestagu prvi put je izgovorena u popodnevnim satima 12. februara prošle godine.

"Drage koleginice i kolege! Virus koji se širi iz Kine u međuvremenu ima globalne efekte", tako je govor u plenarnoj sali tada započeo savezni ministar zdravstva Jens Špan.

Tada se radilo o samo nekoliko slučajeva koji su se pretvorili u pandemiju. Samo u Njemačkoj je s virusom ili od virusa preminulo više od 90.000 ljudi. Poslanici su se u Bundestagu svađali oko zaštitnih maski i redoslijeda vakcinacije, o lokdaunu i ukidanju mjera.

Na osnovu zapisnika sjednica parlamenta, koje je analizirao DW, virus korona je sa govornice pomenut do sada više od deset hiljada puta, a najčešće u okviru debate održane 14. maja prošle godine. Tada je na dnevnom redu bio Zakon o zaštiti od zaraznih bolesti kao i paket finansijske pomoći. Pandemija je postala dominantna politička tema.

I to je posljednja velika kriza u eri Angele Merkel.

Protokoli Bundestaga dokumentuju da su prije korone njemačku politiku i kancelarske mandate Angele Merkel od 2005. godine obilježile prije svega tri krize: dolazak više od miliona izbjeglica, finansijska kriza i klimatska kriza.

"Kancelarka se tokom karijere očito najviše bavila krizom evra i finansijskom krizom", kaže Ursula Vajdenfeld, novinarka i biografkinja Angele Merkel.

"Zato što je ključno pitanje bilo kako održati Evropu na okupu? I kakvu ulogu Njemačka igra u toj Evropi", kaže Ursula.

"Kišobrani" za spas od bankrota

Merkel se u parlamentu više trudila oko podrške zemljama poput Grčke, Portugalije ili Irske, odnosno da se "kišobranima" u vidu milijardske pomoći te zemlje spasu od bankrota. Razni oblici finansijske pomoći u Bundestagu su spomenuti više od 2.000 puta.

"Ako propadne evro, onda će propasti i Evropa", rekla je Merkel u maju 2010. godine.

Koordinacija između parlamenta i savezne vlade u tim je vremenima bila vrlo dobra, prisjeća se liberal Herman Oto Zolms, poslanik sa skoro četiri decenije staža.

"Zahvaljujući tome smo uspjeli da relativno brzo finansijsku krizu stavimo pod kontrolu", prisjeća se on u razgovoru za DW.

Merkel je ipak često morala da pritiska sopstveni poslanički klub Demohrišćana, kako bi pristali na pomoć zemljama kojima prijeti bankrot. Razdor unutar konzervativnog tabora je imao posljedice: "Mora se podsjetiti na činjenicu da je Alternativa za Njemačku u stvari nastala iz otpora prema politici Angele Merkel oko spasa evra. Radi se o stranci koja se pozicionirala desno od Demohrišćana", kaže Ursula Vajdenfeld.

Izbjeglice i migranti

Alternativa za Njemačku se nešto kasnije, od 2015, fokusirala na pitanje migracija - broj ljudi koji su pobjegli iz Sirije i drugih zemalja, i potražili utočište u Njemačkoj, jako je skočio te jeseni. U okviru samo jedne godine, u Njemačku je stiglo skoro milion izbjeglica.

Sirija je jedan od pojmova koji se najčešće spominjao na debatama u Bundestagu tokom ere Angele Merkel - na zasjedanju u decembru 2015. čak više od 600 puta. Bio je to dan kada su poslanici podržali angažman Bundesvera u borbi protiv Islamske države.

U avgustu 2015. Merkel je izrekla svoju čuvenu rečenicu "Uspjećemo" ("Wir schaffen das").

"Tu se mogao steći utisak da su se prvi put kod Angele Merkel mogla vidjeti i njena lična uvjerenja", navodi se.

Ali već i prije 2015. godine se u Bundestagu pričalo o ovoj temi. Integraciju je kancelarka nazvala "ključnim zadatkom našeg doba", o tome je pričala i u prvom kancelarskom govoru u Bundestagu 2005.

Tada nije ni slutila koliko veliki će taj zadatak zbilja postati. Pojam "integracija" je na parlamentarnoj debati u februaru 2016. spomenut oko 350 puta, dok su "izbjeglice" pomenute 380, a "azil" 360 puta.

Da li se tokom posljednjih decenija, osim tema o kojima se priča, promijenio i ton diskusije? Da, kaže nam Herman Oto Zolms.

"Ulaskom Alternative u parlament izbor riječi se zaoštrio", kaže Herman.

On ipak dodaje da je dobro da se u Bundestagu vode žestoke debate, jer kako kaže "birači moraju uočiti da se tamo vodi bitka oko boljih rješenja".

Klimatska kriza

Ovo je tema koja je godinama u fokusu Bundestaga - u stvari nijedna druga tema nije bila tako dugo u prvom planu kao klimatska kriza.

Pojam "zaštita klime" spomenut je na četiri petine sjednica Bundestaga otkako je Merkel postala kancelarka - on je dokumentovan na 768 od ukupno 958 sjednica.

U prvom govoru je Merkel krajem 2005. zaštitu klime predstavila kao ekonomsku temu: "Izvoz tehnologija i zaštita klime danas su tijesno povezani. Mislim da na tom polju možemo demonstrirati našu ulogu kao izvozni svjetski prvaci".

U naredne dvije godine se Merkel predstavljala kao "klimatska kancelarka", stajala je u crvenoj jakni pred glečerima koji se tope. Njemačka je tada bila pionir i lider u obnovljivim izvorima energije.

Ali nakon više od 12.000 puta koliko je "zaštita klime" pomenuta u Bundestagu, bilans je osrednji.  Bundestag je doduše usvojio zakone kojima se podstiču korišćenje obnovljive energije i zaštita klime - ali to su bili kompromisi, aktivisti kažu da su ti potezi stigli prekasno ili da ne idu dovoljno daleko. Tek su prošle godine poslanici aminovali izlazak Njemačke iz eksploatacije uglja do 2038. godine. 

U aktuelnoj predizbornoj kampanji pred glasanje 26. septembra, zaštita klime je jedna od najvažnijih tema - poplave u julu su pokazale ljudima koliko je prijetnja realna. S obzirom na opasnosti od suša, vrućina i poplava, "klima" bi i u sljedećem sazivu Bundestaga mogla biti jedna od onih riječi koje će biti najčešće spominjane.

(DW)

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

Margaret Tucher

20.09.2021 21:35

21 vijeka!

ODGOVORITE
Name

Kriza

21.09.2021 05:34

Najveca kriza koju je i sama prouzrokovala je utemeljivanje autokratske demokratije - ona je razbila vise od 50 godina rada njenih prethodnika. A znala je i jako vjesto i javnost i novinare i ljude koji imaju mnogo pitanja (kao sto su zastitnici ustava) kulturno da izostavi ili ostavi sa strane.

ODGOVORITE