Opasna nelegalna eksploatacija šljunka zbog poplava

Živimo u vremenu klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Svjedoci smo brojnih primjera koji ukazuju da je ljudski faktor glavni krivac ekoloških katastrofa. Stručnjaci upozoravaju da će ljudske aktivnosti uzrokovati sve više suša, poplava i drugih ekstremnih vremenskih neprilika. Kako se odnosimo prema prirodi i šta možemo očekivati u skorijoj budućnosti?

Republika Srpska 17.07.2021 | 19:42

Ovo su slike koje je prethodnih dana ekipa BN televizije zabilježila na obalama rijeke Drine. Ogromna količina smeća i raznog otpada na svakom koraku. Amajlije kod Bijeljine, jedno od najvećih vikend naselja u BiH, izgubilo je svu draž zbog koje je ovdje nekada vrilo od posjetilaca. Rijetki su oni koji su, uprkos otpadu i neugodnim mirisima, rashlađenje potražili u Drini.

“Zna i drop da prođe, uginuta svinja, bik, odsijeku glavu volu i okrenu nama ribarima itd...” priča nam kupač Vojo Lukić.

“Ja sam kao klinac dolazio i sjećam se tih prizora kako su izgledali, kako je sve bilo čisto, uredno, kako se okupljalo hiljade omladinaca, a pogledajte danas na šta sve to liči”, prisjeća se Zoran Tomić iz Ekološkog društva “Drina i njene obale” iz Bijeljine.

Ništa bolja slika nije ni nizvodno, na obalama Drine kod Pavlović mosta.

“Ovdje veliki odron bio, na ovom dijelu. Dozvoljen je pristup da priđemo Drini, ali nam je ostavljeno smeće. Voda neka dođe do ovog nivoa, smeće ode u vodu”, kaže Vedrana Starčević.

“Ovo što vidite, to je naša kultura”, ističe Miroslav Radić i pokazuje na gomilu smeća.

A na ovo ekolozi kažu:

“Ljudi se vrlo teško odriču nekih ružnih navika. Sve se promijenilo. Mi živimo u uslovima klimatskih promjena, globalnog zagrijavanja, nepredviđenih klimatskih uslova, nepogoda,  vjerovatno ćemo opet imati i poplava i suša”, objašnjava Snežana Jagodić – Vujić, predsjednik Ekološkog udruženja “Eko-put” iz Bijeljine.

Ekolozi objašnjavaju da je zakonodavstvo u oblasti zaštite životne sredine i na državnom i entitetskim nivoima usklađeno sa nasljeđem EU. Međutim, ljudski nemar jači je od svih zakona. Haotična i nekontrolisana eksploatacija šljunka i pijeska iz vodenih tokova i sa obala rijeka širom BiH dovela je do totalne degradacije riječnih obala.

“Zašto nemamo dovoljno šuma, zašto se šume uništavaju nemilosrdno, zašto se prirodni resursi nemilosrdno uništavaju, treba taj prirodni materijal, šljunak odavde, ali ne moraju eksploatatori da ostavljaju iza sebe divlje deponije i uništenu prirodu. To bi trebalo dovesti u red”, napominje Jagodić – Vujić.

“To je od izbora do izbora, sve veća potražnja za tim … za šljunkom i pijeskom. Je li tražiš novac, uzimaš rudu iz vode. Mora Drina promijeniti svoj tok i svoju obalu i sve. Kako je krenulo, ode na drugu stranu, na našoj je strani neće ni biti. Kad dođeš na Drinu bićeš u Srbiji, a ne u RS”, smatra Vedrana Starčević, koja sa suprugom i dvoje djece negoduje što nema prirodnog hlada, jer je drveće isječeno.

“To je sve ljudski faktor uradio. Kad su izbori, pred izbore, to kamioni žunjaju, ne možemo ovdje da živimo od prašine. Ovdje ima preko hiljadu vikendaša. Mi moramo sami da skupimo novac da bi održavali put. Dovozi se najgori otpad, guma koja se nikada neće razgraditi, nikad”, upozorava Zoran Tomić.

On dodaje da bageri obično dolaze poslijepodne, kada prestanu raditi inspekcije. “Odvoz šljunka odavde spašava ih nekih 200 KM. To bično radi “Bijeljina-put” ili Dodik put”, izričit je Tomić.

“Građevinski šut treba odložiti na deponiju tamo gdje se odlaže, a to je simbolična cijena po kubiku, a mi vidimo sva priroda zagađena građevinskoim šutom. Zašto se ne poštuje to”, pita Jagodić – Vujić i naglašava: “Inspektorati treba da rade svoj posao ozbiljnije nego što rade. Mislim da je to najveći problem”.

Vikendaši u Amajlijama obraćali su se peticijama inspekciji i nadležnim organima, ali odgovora nema. Zato pojedinci šljunkari godinama nelegalno zarađuju na neukrotivoj rijeci Drini, što može imati nesagledive posljedice. Isto je i sa neplanskom sječom šume, zbog koje je tokom 2014. godine samo na području opština Lopare i Ugljevik zabilježeno više od 1.500 klizišta.

“Majevica sva isječena, drveće koje ima duboko korijenje, koje drži tu zemlju, njega više nema. Mjesec dana padanja kiše, kao što je bilo 2014. godine i mi ćemo dobiti golet sledeći put, dobićemo kao po Hercegovini planine, stijene sa malo žbunja”, opominje Jagodić – Vujić.

Kao i eksploatacija šljunka, i prodaja drveta je biznis. Za sada još niko nije polagao račune za nezakonite radnje, ali zato trpe oni koji poštuju zakone i privređuju.

Primjera radi, jedno od stretških, izvozno orijentisanih preduzeća “Steko centar” iz Bijeljine, koje proizvodi montažne kuće i brvnare i izvozi na tržište Zapadne Evrope, prinuđeno je da u nedostatku domaće, uvozi sirovinu iz EU. Apsurdno je i da prednost imaju male pilane, a ne strateška preduzeća.

“Jedan od interesantnih podataka je da Steko ima 4.400 odobrenih metara kubnih drveta, a da smo u ovoj godini preuzeli iz Šuma RS samo 185 kubika. Još uvijek je veliko odlučivanje dato direktorima šumskih gazdinstava da vrše raspodjelu i ne pridržavaju se kriterijuma, odnosno didijeljenih kolina na godišnjem nivou. Nažalost, po svoj prilici postoji nelegalna sječa, postoje neka tržišta poput Kosova, Makedonije, Albanije, Afrike i opet kažem da se da prioritet tim proizvođačima, kupcima koji daju nerealne cijene… “, pojašnjava nam direktor “Steko centra” iz Bijeljine Milenko Stevanović

Očigledno da je kod nas sve na štapu i kanapu. Ne znamo da cijenimo ono što imamo. Igramo se sa ćudima prirode u kojoj caruje bezakonje, a poslije kukamo zbog onoga što nam se dešava. Učimo djecu da u knjižicama i diplomama slažu petice i desetke, dok nam je kultura i ekološka svijest na niskom nivou.

(BN)