Svaka treća žena doživjela je strah od silovanja

Seksualno nasilje je zločin sa najvećim tamnim statistikama. Prema istraživanju, koje su prošle godine sprovele Fondacija "Lara" i Fondacija lokalne demokratije, svaka treća žena doživjela je strah od silovanja. Takođe, svaka treća žena rekla je da poznaje ženu iz svog okruženja koja silovanje nije prijavila policiji, istaknuto je u emisiji "Izazovi", te ukazano da je ćutanje i neadekvatan odgovor pravosuđa problem ovog drustva.

Republika Srpska 28.05.2021 | 22:50
Svaka treća žena doživjela je strah od silovanja

Seksualno nasilje je zločin sa najvećim tamnim statistikama. Prema istraživanju, koje su prošle godine sprovele Fondacija "Lara" i
Fondacija lokalne demokratije, svaka treća žena doživjela je strah od silovanja. Takođe, svaka treća žena rekla je da poznaje ženu iz svog
okruženja koja silovanje nije prijavila policiji, istaknuto je u emisiji "Izazovi", te ukazano da je ćutanje i neadekvatan odgovor pravosuđa
problem ovog drustva.

Žrtve seksualnog nasilja nalaze se u začaranom krugu izolacije, sramote i straha. To bi ukratko mogla da bude slika i Bosne i Hercegovine, ali i regiona, gdje nažalost, zbog stigmatizacije društva, okoline, mnoge žrtve, prevashodno žene i djevojčice ćute o zločinu koje su preživjele.

- Nije seksualno nasilje samo silovanje, prinudna obljuba, već je seksulano nasilje i neželjeni zagrljaj, neželjeni komentari, neželjeni
pozivi i slično. Znači, sve ono što je upućeno za seksualnost, a subjekat kome je to upućeno, to ne želi, pa se zbog toga osjeća
nesugirno i neprijatno, objašnjava Dr Ivanka Marković, profesor Krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Banjaluci.

- Međutim, većina tih djevojaka koje i po deset godina nisu imale hrabrosti da progovore kroz koje traume su prolazile, govori o tome
kakvu vrstu zaštite i podrške očekuju od društva, kaže Gorica Ivić, aktivistkinja Fondacije „Udružene žene“ iz Banjaluke.

- Mislim da društvo BiH još uvijek nema spreman odgovor na seksualno nasilje i ne shvata dovoljno ozbiljno sve posljedice koje ima na one
koji ga preživljavaju, navodi Ivićeva.

Nevladine organizacije u proteklih 20 godina pokrenule su na ovu temu, ohrabrile žene da progovore, da traže pomoć policije, socijalnih službi, ljekari. Mnogo je urađeno i u zakonskim regulativama, ali još uvijek pravosuđe i ostale insitucije ne daju adekvatan odgovor na ovo pitanje.

- Analizom sudskih presuda utvrđeno je da, bez obzira na zakonodavni okvir, sudije često za ova djela izriču kazne ispod zakonskog minimuma, ukazuju aktivisti koji se bave ovim veoma teškim društvenim problemom.

- Žrtve prijave nasilje, a ne dobiju adekvatnu pomoć i zaštitu, odnosno dožive ponovno silovanje tokom svog procesa istrage i suđenja u sudskom postupku, objašnjava Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“ iz Bijeljine.

Ljekari ukazuju da se kod žrtava javljaju razni simptomi, od gubitka samopouzdanja i samopoštovanja, psihosomatskih tegoba, anksioznosti i paničnih napada, depresije, pa do različitih zdravstvenih problema. Pishicke posljedice ostavljaju trajne posljedice seksualnog nasilja.
- Psihijatri se često susreću sa tim u svojoj praksi. Ali pacijenti koji, osim ljekarske pomoći, imaju podršku porodice mnogo se lakše
suočavaju sa tim traumama, tvrdi psihijatar Oleg Grubač.

(BN)

Komentari / 6

Ostavite komentar
Name

321

28.05.2021 23:09

A ne pominjete moralnu kompenzaciju poslije cina, kad prihvate posao u ministarstvu... ni zagrebali niste...

ODGOVORITE
Name

Re

29.05.2021 10:52

To će posle 20 godina da kažu.

Name

Trnovo

29.05.2021 04:58

Sve što pričate je u korist štete porodice...

ODGOVORITE
Name

Re Trnovo

29.05.2021 10:34

Na cemu zasnivate to misljenje?

Name

Još malo će i Severina

29.05.2021 07:44

Izjaviti da je na brodu silovana...

ODGOVORITE
Name

Re:

29.05.2021 10:46

И још неовлаштено снимана.