Evo koliko je za devet mjeseci Tegeltijin kabinet potrošio na plate, smještaj...

Na plate predsjedavajućeg za devet mjeseci potrošeno 44.461 KM, a Savjet ministara donosio pola zakona mjesečno

Aktuelni saziv Saveza ministara BiH koji predvodi Zoran Tegeltija (SNSD) od decembra 2019. do decembra 2020., dakle za godinu mandata uputio je u Parlament BiH 12 zakona od kojih su samo četiri usvojena.

Budući da od 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila BiH još u maju 2019. ispunjen samo jedan, te da je ovaj saziv Savjeta ministara po efikasnosti sigurno jedan od najlošiji, zatražena je i njegova smjena.

Ona će se naći 11. januara na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

No, za to vrijeme se, normalno, trošilo iz državnog budžeta, kao da se radilo punom parom na evropskom putu.
O tome svjedoče i zvanični podaci iz Kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije, a oni su Parlamentu BiH dostavljeni na osnovu poslaničkog pitanja državnog poslanika Damira Arnauta (Naša stranka)

Tako je Tegeltija u periodu januar-septembar inkasirao 44.461 KM po osnovu neto plate koja mu je na mjesečnom nivou iznosila oko 5.000 KM. Troškovi reprezentacije njegovog kabineta za isti period iznosili su 26.330 KM, a oni za mobilne telefone 4.179 KM.

Troškovi za odvojeni život njegovog kabineta za devet mjeseci iznosili su ukupno 14.482 KM, za smještaj je potrošeno 21.875 KM, a za prijevoz 8.680 KM.

Arnaut je u sklopu ovog poslaničkog pitanja Tegeltiju upitao zašto trenutni saziv Savjeta ministara od dana stupanja na dužnost od danas (pitanje postavljeno 28. Septembra 2020.) u parlamentarnu procedure dostavio samo četiri prijedloga zakona. 

Upitao je i smatra li predsjedavajući da BiH može napredovati ka članstvu u EU sa prosjekom od manje od pola zakona mjesečno, te smatra li da je prosjek od manje od pola zakona mjesečno dovoljan za saniranja posljedica pandemije koronavirus.

No, na ova pitanja mu iz Kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nije odgovoreno.

Podsjetimo, smjena Savjeta ministara BiH inicirana je putem zahtjeva poslanika Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković – Lepić, Damira Arnauta, Nermina Nikšića, Saše Magazinovića, Zukana Heleza i Nade Mladine.

(FOKUS)