Za vrijeme Bajdena "EU-goslavija", s Beogradom na čelu

- Bivši diplomata na Balkanu i profesor na Univerzitetu Kembridž, Timoti Les kaže da bi region zapadnog Balkana za vrijeme mandata predsjednika SAD Džozefa Bajdena mogao da postane novi multietnički entitet sastavljen od "šest država", usko povezan sa EU, na čijem bi čelu bio Beograd.

Les kaže da bi region za vrijeme administracije Bajdena mogao da postane neka vrsta "EU-goslavije".

"To neće biti baš nova Jugoslavija, koja je bila proizvod svog vremena, ali činjenice na terenu primoraće Bajdena da se vrati logici nedavne prošlosti i podrži stvaranje onoga što će biti inkarnacija te prošlosti u 21. vijeku - nove EU-goslavije", piše Les u autorskom tekstu za Opendemokracy.net.

A zašto bi na čelu tog multietničkog entiteta bio Beograd, Les u tekstu za taj britanski politički sajt objašnjava činjenicom da je Srbija, pošto su evropske integracije iz različitih razloga usporene, obnovila svoju poziciju najistaknutije države na Balkanu, nakon pojave "snažnog lidera", koji je okončao haos iz dvijehiljaditih, i perioda strukturalnih reformi.

Takođe, Les ističe i da se Srbija angažovala na "pronicljivom diplomatskom manevrisanju", koje joj je omogućilo da iskoristi podršku sila koje žele prisustvo na Balkanu: Rusije, Kine, Turske.

Upravo to je, dodaje, ojačalo poziciju Srbije u odnosu na SAD.

"Ako predsjednik Bajden želi da ostane vjeran američkom cilju uspostavljanja neke vrste trajnog mira na Balkanu, koji omogućava njegov unutrašnji razvoj i spoljnu integraciju sa Zapadom, on mora raditi u okvirima ove nove stvarnosti", dodaje Les.

On ocjenjuje da nema sumnje da će Bajdenova administracija željeti da otkaže ono što je radio dosadašnji predsjednik Donald Tramp, ali da će, suočena sa situacijom na terenu i novom realnošću, morati da nastavi tamo gdje je stao njihov republikanski prethodnik.

Jedan od elemenata Trampovog pristupa, koji će Bajden morati da sačuva, kako navodi Les, jeste inicijativa da se uspostavi regionalna ekonomska zona na zapadnom Balkanu, odnosno "mini Šengen".

Bajdenova administracija vidjeće, kako kaže Les, da Srbija podržava takvu ekonomsku uniju, kao i druge države zapadnog Balkana, uključujući Albaniju.

"Projekat koji Srbiji daje lidersku ulogu na Balkanu mogao bi da bude dovoljan da se Beograd ubijedi da prizna nezavisnost Kosova...i da se unazade njegovi odnosi s Rusijom, Turskom i Kinom", smatra Les.

Stručnjak sa Kembridža ponavlja da će se sigurno neki u Bajdenovom timu usprotiviti ideji da se na bilo koji način "nagradi" Srbija, ali će, kako ističe, suočeni s političkom realnošću vidjeti da je malo drugih opcija.

Ključ u Bajdenovom pristupu, kako ocjenjuje Les, biće prije svega interes SAD, a ne procjena toga ko bi uspostavljanjem ekonomske unije na zapadnom Balkanu dobio više ili manje.

Ovakvom politikom Bajdenova administracija ne samo da će nastaviti tamo gdje je stao Tramp, već će i oživjeti strategiju velikih sila na Balkanu u 20. vijeku, smatra Timoti Les.

Beograd je i poslije Prvog svjetskog rata bio prijestonica najveće nacije na zapadnom Balkanu i prirodni politički centar, kaže Les i dodaje da se ni "sto godina poslije, strateška logika nije mnogo promijenila".

(Tanjug)