Haotična zaduživanja Srpske "izluđuju" investitore

Ministarstvo finansija Republike Srpske nepoštuje vlastiti kalendar održavanja aukcija, kao ni najavljene iznose zaduživanje na Banjalučkoj berzi, što investitorima u državne hartije od vrijednosti stvara sve veće probleme, prenosi portal CAPITAL.

Republika Srpska 24.09.2020 | 19:44

Kupci obveznica i trezerskih zapisa na osnovu kalendara aukcija prave svoje planove, pripremaju i rezervišu novac, planiraju gotovinske tokove, te projektuju očekivane i željene prinose. Kada se aukcija preskoči, kao što je to bio nedavno slučaj, planovi i očekivanja institucionalnih investitora padaju u vodu.

Tako na primjer, emisija dugoročnih obveznica Republike Srpske zakazana za 9. septembar nije održana, ali i dalje nije obrisana iz kalendara koji se nalazi na sajtu  Vlade RS, niti je za to dato bilo kakvo službeno obrazloženje. To je u najmanju ruku neozbiljno i neodgovorno ponašanje u svakom poslovanju.

Pored toga što kalendar nije ažuran, žale se investitori koji su željeli ostati anonimni, Vlada Srpske se zadužuje mimo zvanično objavljenog plana koje je usvojen i predstavljen javnosti i investitorima, a koji su na toj osnovi kreirali svoju strategiju ulaganja u obveznice i trezorske zapise.

Tako je na primjer, na 64. aukciji trezorskih zapisa, Vlada planirala zaduženje od 20 miliona maraka. Investitori su očekivali da je manja ponuda i u skladu sa tim ponudili određenu kamatnu stope. Međutim, u konačnici Ministarstvo finansija je odlučilo da prihvati ponude od nepunih 39 miliona maraka, čime je došlo i do promjene prosječne kamatne stope emisije. 

Zbog ovakvih nepredviđenih poteza vlasti, investitori ne mogu skoro ništa da planiraju.

Direktor “Advantis Brokera”, Branko Kecman smatra kako vlast mora biti puno ažurnija. Sa druge strane, predlaže im i drugačiju strategiju kada je zaduživanje u pitanju.

“Trebalo bi zakazivati, češće emisije sa manjim iznosima. Na primjer, u tri sedmice po jedna aukcija od pet miliona maraka. Posle nekog vremena se dobije konstantnost i kvalitetna dugoročna sredstva. Mislim da bi se tu moglo doći do kvalitetnijeg novca, jer ga ovako investitori moraju držati duže. To bi bilo idealno za sektor osiguravajućih društava kojima se povećavaju uplate i kojima trebaju takve investicije”, kazao je Kecman za CAPITAL.

(Capital)