U privredi otkazi, u javnom sektoru Srpske stabilno

Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, bez obzira na tešku situaciju u privredi, službenici su se primali šakom i kapom po ministarstvima i različitim upravama, a pojedini oglasi su i dalje otvoreni.

Republika Srpska 22.08.2020 | 19:49

Prema poslednjim zvanično dostupnim podacima, zaključno sa 2019. godinom, u administraciji Republike Srpske je radilo 5 662 državna službenika i namještenika.

Za razliku od 2017. godine, kada je taj broj bio 5500, sada ih je za 162 više.

Po svemu sudeći, taj broj će biti i veći, s obzirom da javnih oglasa za nove poslove ne manjka ni u doba krize zbog epidemije virusa korona.

Samo u posljednjih nekoliko mjeseci, bez obzira na tešku situaciju u privredi, službenici su se primali šakom i kapom po ministarstvima i različitim upravama, a pojedini oglasi su i dalje otvoreni.

"U upravu i administraciju mogu da se primaju samo neophodni ljudi, ukoliko je neko otišao u penziju i slično. U svakoj drugoj situaciji, ako ima zloupotreba, ja ću se pobrinuti za to", poručio je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

Javni sektor, pored ministarsatva, uprava i agencija, podrazumijeva i zaposlene u državnim preduzećima.

Prema nezvaničnim podacima, u četiri najveća preduzeća, Elektroprivredi, Željeznicama, Poštama i Šumama radi više od 20 hiljada ljudi. Iz opozicije napominju da se u izbornoj godini sigurno neće rezati plate u javnom sektoru, a otpuštanja se nepojmljiva.

"Naravno da se javni sektor ne dira, jer je to glasačka mašinerija. Oni nisu smjeli da osjete koronu, oni se ne diraju, pa makar i na uštrb onih koji uopšte ne rade", navodi poslanik SDS u NSRS Davor Šešić.

"Ako tome dodamo i činjenicu da će krediti uzeti zbog krize sa virusom korona, početi da se vraćaju 2022. i 2023. godine, doći će u pitanje likvidnost budžeta. Ali oni o tome ne razmišljaju, njima je bitno da prođe ovo sad, ovi izbori", naglašava potpredsjendica PDP Jelena Trivić.

Ekonomisti kažu da je državni aparat zajedno sa javnim preduzećima, koja su nelikvidna, gušio privredu i prije epidemije virusa korona, te da ovakva privreda, nakon "koronskog" udara neće izdržati godišnja izdvajanja od skoro milijardu maraka za javni sektor.

„Svuda se u privredi pravi racionalizacija troškova. Samo javni sektor to ne radi", kaže Zoran Pavlović.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u Republici Srpskoj, od 15. marta do 10. avgusta, kada je bio najjači udar na ekonomiju zbog virusa korona, bez posla je ostalo 10.440 radnika.

Iako je u istom periodu zaposleno 9.199 ljudi, najviše su nastradale grane poput ugostiteljstva, trgovine i prerađevičke industrije koje nikada nisu počele da rade punim kapacitetom. Prema riječima predsjednice RS, u ovom trenutku, s održavanjem ovog nivoa plata i zaposlenih, javni sektor je čak i spas za privredu.

"Jedini način da nekako prebrodimo ovu krizu i nikada nismo ni bili opredijeljeni da smanjujemo plate u javnom sektoru, jer pokušavamo da održimo s njima neki nivo potrošnje", poručila je predsjendica Željka Cvijanović.

Dodatni problem pravi to što Republika Srpska i dalje nema registar zaposlenih, a Radovan Višković je najavio njegovu izradu do kraja prošle godine. Registar zaposlenih u RS najavljivala je i Željka Cvijanović, ali taj dokument nikada nije ugledao svjetlost dana, barem ne zvanično.

BN TV