Bogat rod bagremovog cvijeta u Semberiji

Nakon nekoliko uzastopnih loših paša bagremovog cvijeta ovoga proljeća semberski pčelari u dolinama rijaka Save i Drine su zadovoljni, jer je rod ovog medonosnog drveta bogat i kvalitetan, pa se s razlogom očekuje i solidan prinos meda, kaže poznati pčelar iz Popova kod Bijeljine Milorad Miko Despotović.

Republika Srpska 19.05.2020 | 14:57

Prema njegovim riječima uprkos povremenim padavinama pčele su bile u prilici da iskoriste svaki sunčani dan i da „beru“ cvijetove bagrem, čiji je med na domaćem tržištu najcjenjeniji.
Pčelari ističu da se pored ovih rijeka proljetos jače osjetio i miris bagremovog cvijeta što je preduslov da će i med biti kvalitetn.

Paša bagrema još traje u tom dijelu ravnice, pa se očekuje da će tako biti sve do kraja ove sedmice, a većina pčelara je već svoja društva odvezla na obronke planine Majevice gdje su prostrane bagremove šume.  

– Nevolja je što je na brdima, za razliku od ravnice, bile više mraza, pa je umanjen rod ovoga drveta. Bagrem je dobro iscvjetao na brdima i uzvišenjima iza Bijeljine, na Jabanuši i drugim medonosnim šumama, ali kako se ide uzbrdo osjećaju se posljedice niskih temperatura, kaže Despotovoić.

Sve u svemu biće bagremovog meda ali ne onoliko koliko ovaj sjeverositočni dio Republkke Srpske u povoljnim vremenskim prilikama može da omogući, jer se, za razliku od ranijih godina,da mraz nije uništio bagremov svijet pored rijeka, nego što je to slućaj na visinskim kotama, a njegovo svjetanje ometao je u nekoliko navrata.

Međutim, i u tim krajevima se očekuje da će biti bagramovog meda više nego prethodnih godina kada su u vrijeme cvijetanja bilo obilnih kiša, ali da iskusni pčelari biraju mjesta gdje ima najviše bagremika. 

Inače, u Semberiji, Podrinju, u Podmajeičkom kraju i na planini Majevici ima veliki broj iskusnih i spretnih pčelara koji ništa ne prepuštaju slučaju i znaju nomađenjem, premještanjem košnica sa jednog na drugo mjesto, iskoriste sav bagremov cvijet.

Obavljena je uspješno i paša na uljanoj repici i ranim cvijetnicama. 

Nakon ovoga posla semberske pčelare očekuje paša takozvanog bagremca, šiblja koje obilato buja u dolini rijeke Save i zauzima vlike površine. On ima široke ljubičaste cvasti.

Potražnja njegovog meda je nešto slabija od bagremovog, ali je zdrav i uvijek ga ima u dovoljnim količinama, jer bagremc gusto raste na utrinama, oko vodotoka, po šumama i na neobrađenim površinama, a pčelinja paša na njemu traje duženego na bagremu.

(BN/TN)