Trend imenovanja v.d. direktora u Srpskoj se nastavlja

Trend imenovanja v.d. direktora se nastavlja. Ograničavanjem mandata v.d. direktora na tri mjeseca, oni se drže na „v.d. lancu", s obzirom na to da su svjesni da svako odstupanje od utvrđenih pravila, koja se serviraju „iz vrha", znači odlazak sa te funkcije.

Republika Srpska 12.05.2020 | 19:36

Republika Srpska u ''v.d. stanju''. Direktori javnih preduzeća, ustanova, fondova i drugih institucija godinama su na funkcijama u statusu vršilaca dužnosti.

Zakonima je ograničeno trajanje mandata v.d. direktora na dva ili tri mjeseca, ali nije ograničeno koliko puta mandat v.d. može biti produžen. Upravo tu, očigledno, namjernu nedorečenost, vlast  koristi da kontroliše ljude koji su na čelu ključnih institucija produžavajući im v.d status. Često mjesecima, još češće godinama.

Neki od njih su :

-Nenad Nešić, vršilac dužnosti direktora „Puteva RS" od 2016. godine

-Dejan Kustrurić, vršilac dužnosti direktora FZO RS od 2016. godine

- Mićo Milovanović, vršilac dužnosti direktora Toplana čak 4 godine  

- Luka Petrović, vršilac dužnosti direktora "Elektroprivrede RS" od 2018. godine

- Nebojša Šešlija, vršilac dužnosti direktora Bolnice "Srbija" u Istočnom Sarajevu  od 2019. godine

- Dragan Čavić, vršilac dužnosti direktora „Elektrokrajine" od 2019. godine

- Branislav Zeljković, vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske od 2019. godine

- Miladin Radović, vršilac dužnosti  direktora ''Pošta RS'' od 2019. godine

- Slavko Gligorić, vršilac dužnosti direktora  "Željeznica RS'' od 2019. godine

- Dražen Vrhovac, vršilac dužnosti direktor IRB-a od januara 2020. godine

- Dragutin Škrebić, vršilac dužnosti direktora Inspektorata RS od marta 2020. godine

Trend imenovanja v.d. direktora i kupovina političke lojalnosti se nastavlja. Nanoviji primjer je imenovanje šefa Kluba poslanika DNS u NS RS Darka Banjca za v.d. direktora Specijalne bolnice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ''Mlječanica'' Kozarskoj Dubici.  

Republički štab za vanredne situacije odlučio je da mandat licima koje je Vlada Republike Srpske postavila za vršioce dužnosti traje do okončanja vanredne situacije proglašene zbog virusa korona. Pandemije nije bilo prethodnih godina, a statusi v.d. direktora su ipak bili produžavni u nedogled.

Zašto je to postala praksa, koliko je direktora koji su u v.d statusu,  zašto se v.d. direktori imenuju bez raspisanih javnih konkursa, što je zakonska obaveza iz Zakona o javnim preduzećima Republike Srpske i Zakona o državnim službenicima RS – pitanja su na koja iz Vlade RS nismo dobili odgovor.  

Na ovaj način na najviše pozicije dolaze, uglavnom, politički birani i po potrebi lako smjenljivi kadrovi. Nerijetko ne ispunjavaju ni osnovne uslove predviđene Zakonom.

''Ovo potiče iz jedne partokratske države gdje su se političke partije stavile na prvo mjesto i one brane svoje interese, umjesto da brane interese cijelog društva i to se osjeća u svim segmentima društva'' – kaže politikolog Velizar Antić.

Čak postoje i vršioci dužnosti zamjenika direktora. To je bio slučaj sa imenovanjem Gordana Miloševića za v.d. zamjenika direktora Hidrometeorološkog zavoda RS. Dosadašnja praksa je pokazala da vlast u Srpskoj koristi sve mogućnosti da na pozicije u javnim preduzećima i institucijama postavi ljude iz vladajućih koalicija, stranačke vojnike.

''Mnogo je laše, šahovskom terminologijom rečeno, držati jednog v.d. direktora u šahu tj, neizvjesnoj poziciji, jer će taj čovjke slušati sve što mu kažete, ne postoji bilo kakva mogućnost da će on samostalnno donositi odluke'' – kaže politikolog darko Kuzmanović.

Loše kadrovanje unazad nekoliko godina svakodnevno dolazi na naplatu. Mnoga Javna preduzeća su u milionskom minusu. To i ne čudi jer su rukovodeći ljudi često i nestručni.

''Imamo slučajeve da naprave minus, da loše funkcioniše preduzeće, zahvaljujuć njima, jer su rukovodicoci prduzeća. Takvi ljudi ne bi trebali da dobiju nijednu funkciju tog tipa, međutim oni budu nagrađeni funkcijom u većem i boljem preduzeću'' – kaže Antić.

Osim loših poslovnih rezultata, mnogi v.d direktori nalaze se u sukobu interesa. Da se u Srpskoj poštuju Zakoni, Luka Petrović ne bi mogao biti na čelu ERS, jer je istovremeno i generalni sekretar SNSD-a. Dragan Čavić i Slavko Gligorić ne bi mogli da budu načelu javnih preduzeća po istom osnovu kao i Luka Petrović.

TI BiH je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa uputio prijavu za odlučivanje o sukobu interesa protiv Dragana Čavića i Slavka Gligorića. Iako je njihovim imenovanjem prekšen Zakon o javnim preduzećima, za to niko ne mari pod obrazloženjem da nisu direktori u punom kapacitetu već da su vršioci dužnosti.

 

BN TV