Ko će i kako plaćati oporavak Srpske od "virusa korona"?

Predsjednica Republike Srpske, na prijedlog Vlade, donijela je uredbu o osnivanju Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, a ovaj dokument već je objavljen u službenom glasniku 15. aprila.

Nadležnost Fonda je upravljanje i raspolaganje namjenskim sredstvima za obnovu Republike Srpske kao i uspostavljanje i vođenje Jedinstvenog registra šteta.

Fond solidarnosti je pravni sljednik Fonda za obnovu Republike Srpske koji je osnovan 2014. godine nakon katastrofalih poplava koje su tada pogodile BiH.

Upravni odbor koji upravlja Fondom ima 11 članova, a na čelu mu je presjednik Vlade.

Prema ovoj uredbi, sredstva za obnovu Republike Srpske prikupljaće se iz više izvora, a između ostalog i od “posebnog doprinosa za solidarnost”.

Oduzimanje od primanja 

Osim toga, fond će se puniti i iz poreskih prihoda koji se u tu namjenu plaćaju po posebnim zakonima, domaćih i inostranih donacija, budžetskih sredstava Republike Srpske u koja su uključeni i inostrani zajmovi i/ili krediti, budžetskih sredstava jedinica lokalne samouprave, sredstava ostvarenih prodajom imovine stečene izvršenjem krivičnog djela, te drugih sredstava.

Kada je riječ o “doprinosu za solidarnost”, u Odluci nije navedeno ko će ga plaćati i u kojem iznosu, i to će očito biti posebno definisano.

Ovaj doprinos je već postojao u Republici Srpskoj od 2014. do 2017. a uveden je nakon katastrofalnih poplava.

U početku je iznosio tri podsto od neto ličnih primanja fizičkih lica, a po pola su ga plaćali radnik i poslodavac. Penzioneri su plaćali od jedne do pet maraka u zavisnosti od visine penzije.

Tvrdili da imaju dovoljno novca 

Inače, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je krajem prošlog mjeseca da očekuje da će Fond solidarnosti imati minimalni budžet od 500 miliona KM.

U ovaj fond je, između ostalog, trebalo biti prikupljeno 300 miliona KM od prodaje obveznica Republike Srpske, ali je na aukciji 13. i 14. aprila prikupljeno tek oko 137 miliona KM, o čemu je BiznisInfo već pisao.

Iz Vlade Republike Srpske tada su rekli da imaju dovoljno novca i da su “napravili sporazum” s banakama da ne kupuju obveznice, iako je zapravo jasno da je Republika Srpska izgubila povjerenje bankarskog sektora da će moći servisirati svoj dug.

(Biznisinfo)