Dobre i loše strane Uredbe o sudskm postupcima

– Uredba sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u sudskim postupcima, koja je propisala da za vrijeme vanrednog stanja prestaju teći određeni rokovi, definiše i izuzetke među kojima su i registracija firmi i upis u Registar poslovnih subjekata, promjena djelatnosti ili zastupnika, rukovodilaca firmi.

Republika Srpska 08.04.2020 | 23:04

Uredba sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske stupila je juče na snagu nakon donošenja od strane predsjednice RS Željke Cvijanović.

Uredba propisuje da za vrijeme vanrednog stanja prestaju teći rokovi za podnošenje tužbe u parničnom postupku, prijedloga za pokretanje vanparničnog postupka ili postupka izvršenja isprava ili drugih podnesaka koji su vezani rokom.

Nesmetana registracija firmi i promjene u registru 

Uredba propisuje da rokovi ne prestaju teći samo u hitnim postupcima u parničnoj, vanparničnoj i izvršnoj materiji i to postupci iz porodično – pravnih odnosa roditelja i djece, postupci za zaštitu od diskriminacije i zlostavljanja na radu, postupci zadržavanja duševno bolesnih lica u zdravstvenoj ustanovi, statusni postupci u vezi sa primjenom Zakona o privrednim društvima, postupci upisa poslovnih subjekata u Registar poslovnih subjekata.

Predsjednik Advokatske komore RS Branislav Rakić kaže za CAPITAL da je Uredba donesena na inicijativu Komore, a kako bi se zaštitila prava fizičkih i pravnih lica tokom vanrednog stanja.

On pojašnjava da pravosuđe funkcioniše, koliko je moguće, i da se svi postupci hitne prirode odvijaju, kao i da Registar poslovnih subjekata radi bez bilo kakvih zaostataka.

„Što se tiče statusnih postupaka u vezi sa primjenom Zakona o privrednim društvima oni se odnose na sve što se odnosi na promjene u sudskom registru, ne samo registraciju, već i promjena ovlaštenih lica, sjedišta, proširenje djelatnosti i druge promjene u vezi sa sudskim registrom koje nesmetano teku“, istakao je Rakić.

Njegov kolega advokat Predrag Baroš smatra da je sadržaj Uredbe u skladu sa vanrednim stanjem, ali i da ipak nije u potpunosti usaglašen sa trenutnom organizacijom sudova za vrijeme vanrednog stanja. 

“Primjera radi, rokovi ne prestaju da teku u postupcima upisa poslovnih subjekata u registar poslovnih subjekata, kao i u postupcima kojima se odlučuje o prijedlozima za određivanje privremenih i sudskih mjera obezbjeđenja. Bez obzira što rokovi u opisanim postupcima i dalje teku, teško je očekivati da sudovi na efikasan način provedu postupak upisa u sudski registar”, naglasio je Baroš.

Što se tiče određivanja mjera obezbjeđenja, Baroš ističe da to zahtjeva obavezno zakazivanje i provođenje sudske rasprave. 

“Teško je očekivati uspješno provođenje rasprave, uslijed odsustva sudija ili podnošenja prijedloga za odlaganje od strane nekog od učesnika u postupku. Čak ukoliko bi bili ispunjeni uslovi za održavanje rasprave, provođenje rasprave u kancelariji suda sa strankama i ostalim učesnicima u postupku, predstavljalo bi okupljanje većeg broja ljudi na istom mjestu, pa bi se moglo cijeniti da li bi bilo u suprotnosti sa zabranom okupljanja. Jasno je da se ne radi o masovnom okupljanju, ali ipak ne bi bilo moguće održati predloženo  odstojanje između prisutnih i slično”, mišljenja je Baroš. 

Vanredno stanje pokazalo neophodnost uvođenja elektronskog potpisa
Vanredno stanje pokazalo je i da je neophodna elektronska komunikacija između pravosuđa i građana.

“Sva korespodencija između suda i učesnika u postupku, prijem i otprema pismena vrši se isključivo putem pošte. Ta komunikacija je zahtjevala modernizaciju i prije trenutne epidemiološke situacije. Slanje podnesaka preporučenom pošiljkom je neekonomično, neefikasno i ne postoji mogućnost slanja i otpreme elektronskim putem, uz primjenu elektronskog potpisa. Slanje poštom, posebno sada, dovodi do redova pred šalterima, što bi se moglo prevazići modernizacijom komunikacije. Vanredno stanje svakako ne predstavlja period pogodan za upućivanje kritika, ali iskazani problem u komunikaciji svakako predstavlja temu o kojoj bi bilo dobro razmisliti nakon prestanka vanrednog stanja i normalizacije svih aktivnosti”, smatra Baroš. 

I Rakić smatra da postoji potreba za elektronskom komunikacijom sa sudovima, ističući da je zakonom propisano da se prijave za upis u sudski registar mogu podnositi elektronski, ali da to nije zaživjelo.

“Preduslov za elektronsku komunikaciju je elektronski potpis i dok on ne počne da se primjenjuje u praksi to nećemo imati. Imamo za sad pilot projekat sa Ustavnim sudom BiH slanja apelacija, ali je pitanje rokova kad je ko predao i kad su primili jer nema elektronskog potpisa”, kazao je Rakić. 

Drugi rokovi propisani Uredbom

Uredbom je propisano da rokovi ne prestaju teći i u postupcima u kojima se odlučuje o prijedlozima za određivanje privremenih – sudskih mjera obezbjeđenja, postupcima izvršenja izvršnih isparva u vezi sa porodično pravnim odnosima i postupcima za odlaganje i obustave zapljene novčanih potraživanja na računima izvršenika kod banke.

„Rokovi prestaju teći za podnošenje prijedloga oštečenog za krivično gonjenje u krivičnom postupku i za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka od oštečenog. Rokovi prestaju teći u krivičnom i prekršajnom postupku za izjavljivanje žalbi na odluke kojima se postupak okončava, za izjavljivanje vanrednih pravnih lijekova I za preduzimanje drugih procesnih radnji”, navedeno je u Uredbi.

I u ovom slučaju postoje izuzeci kada rokovi ne prestaju da teku u krivičnoj materiji, a to su: hitni postupci u kojima je određen pritvor ili traži određivanje pritvora, postupci koji se vode za krivična djela izvršena za vrijeme vanrednog stanja i u vezi sa vanrednim stanjem, postupci u kojima postoji opasnost od zastarjelosti krivičnog gonjenja i slično. 

Takođe, za vrijeme vanrednog stanja, prestaju da teku i rokovi u upravnim sporovima, a izuzetak su oni postupci u kojima postoji opasnost po život i zdravlje ljudi, javni red i mir, postupci u kojima je potrebna zaštita imovine veće vrijednosti, te postupci koji se provode radi hitnog i efikasnog funkcionisanja organa republičke i lokalne uprave.

„Sudija ili predsjednik vijeća može na ročišu ograničiti ili privremeno, djelimično ili u cjelosti isključiti prisustvo javnosti. Prestankom važenja ove uredbe nastavljaju da teku svi rokovi koji su prestali teći stupanjem na snagu ove uredbe, i u njih će se uračunati vrijeme koje je proteklo prije stupanja na snagu ove uredbe sa zakonskom snagom“, navedeno je u Uredbi koja je danas stupila na snagu.

Podsjećamo, Advokatska komora RS pokrenula je inicijativu da bude donesena uredba o sudskim rokovima sa zakonskom snagom ili zakon o privremenim mjerama u vezi sa sudskim, upravnim i drugim javnopravnim pitanjima kojima bi se omogućilo zadržavanje toka procesnih rokova u postupcima, kao i zadržavanje toka svih materijalnih prekluzivnih rokova za ostvarivanje prava stranaka.

(Capital)