Dupli aršini za kriminalce i obične građane

Tužilaštva u Republici Srpskoj ne štite prava građana na način propisan zakonom o čemu svjedoče brojni primjeri iz prakse.

Republika Srpska 21.09.2019 | 09:59 Podsjećanja radi i da bude što jasnije, građani su ti koji plaćaju tužioce, a javni tužioci su oni koji ne zastupaju interese građana koji im obezbjeđuju plate. Jednostavno je, dakle, ko kome i ko je koga.

Primjera u kojima svu jačinu domaćeg pravosudnog sistema i kazni osjete oni koji zbog neimaštine ne plaćaju struju ili u šumi odrežu par metara drva kako bi se ogrijali je previše da bi o njima govorili kao o izdvojenim slučajevima. S druge strane su postupci protiv organizovanih kriminalnih grupa, koji padaju zbog kardinalnih propusta u istragama, a zbog kojih niko od tužilaca nije odgovarao.

Niko još nije odgovarao ni za katastrofalne propuste u istrazi ubistva Davida Dragičevića, propusta koji su doveli do toga da je još uvijek nerasvijetljeno i ubistvo banjalučkog inženjera Milana Vukelića, ali i više od 20 drugih nerasvijetljenih ubistava u kojima je svima zajedničko jedno – traljava istraga.

No, sve propuste domaćeg, reformisanog pravosudnog sistema na najteži način osjetile su i osjećaju žrtve ili oštećeni, odnosno njihovi najbliži.

Advokat Jovana Kisin navodi da su tužilaštva dužna da štite prava svih građana na jednak način, ali da u praksi uvijek ima izuzetaka.

"Samim tim što su tužilaštva javni organ, naravno, finansiraju se iz budžeta i dužni su po Zakonu o javnim tužilaštvima i Ustavu RS da štite prava svih građana na jednak način, jer je jednakost pred zakonom/sudom ili drugim državnim organom zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U praksi uvijek ima izuzetaka od onog kako bi trebalo da bude i kako je propisano da bi trebalo biti, s tim što je kod Tužilaštva otežan postupak pritužbi i prijava na rad samih tužilaca u slučaju kada se ova jednakost ne poštuje", smatra Kisin.

Dodaje da se problemi ne javljaju samo u radu Tužilaštva već i u propisanim zakonskim rješenjima, koje bi kako navodi, trebalo mijenjati, pogotovo kada je u pitanju položaj oštećenih u krivičnom postupku.

"Kod loših zakonskih rješenja glavna odgovornost je na parlamentarcima koji su izabrani da predstavljaju narod u zakonodavnom tijelu, da bi bili u mogućnosti da reaguju na loša zakonska rješenja i predlažu bolja", izjavila je Kisin.

Smatra kako tretman tužilaštva treba i mora biti isti prema svakom ko je oštećen nekim krivičnim djelom i tu ne smije biti izuzetaka.

"Nažalost, prema važećem Zakonu o krivičnom postupku oštećenom su u potpunosti limitirana prava učešća u samom postupku, te bi se pod hitno trebalo raditi na tom dijelu problema, dakle pristupiti izmjeni zakona koji bi omogućio veća prava i učešće oštećenog u krivičnom postupku, a potom strogo kontrolisati rad Tužilaštva u smislu pridržavanja takvih zakonskih rješenja", istakla je advokat Jovana Kisin.

Ujedno je podsjetila na nedavnu odluku Ustavnog suda u predmetu N. Ćorda u kojem je ukazano na neefikasnost i neblagovremenost Tužilaštva i dosuđena naknada štete apelantu koja je pričinjena takvim radom. Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH donio je presudu po kojoj je Vlada Republike Srpske dužna da, zbog nerada i traljave istrage banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva i policije, isplati odštetu od 5.000 KM Branku Ćordi, koji više od 25 godina bezuspješno traga za istinom o ubistvu svog brata Neđe Ćorde.

Advokat Ifet Feraget takođe ističe da tužilaštva ne štite prava običnih građana.

"Mi smo zemlja s najvećim brojem žrtava, kako u periodu rata, tako i danas, kada stanovništvo masovno odlazi iz zemlje. Zakon, ovakav kakav jeste, vezao nam je ruke, a ljudi kao što su Muriz Memić i Davor Dragičević nemaju nikakva prava", izjavio je Feraget.

Jedini način na koji bi stvari krenule nabolje jeste buđenje svijesti kod građana.

"Ovakvo stanje će potrajati sve dok građani ne budu rekli “dosta je više”, istakao je Feraget.

Dodaje i kako suština problema leži u tome što ne postoji efikasna kontrola rada pravosuđa, te transparentnost u radu, koji je, kako navodi advokat, odličan lijek za korupciju.

Strah od sistema

Kada bi svaki tužilac odgovarao za ono što radi, u pravom smislu riječi, onda ne bi imali situaciju da neko ko utaji milion maraka i ošteti Republiku Srpsku bude osuđen na novčanu kaznu od nekoliko hiljada KM. Ne bi imali situaciju da zbog katastrofalnih propusta u istragama padaju optužnice za ubistva, organizovani kriminal i korupciju.

Ukratko, ne bi imali izopačeni sistem u kojem živimo danas i iz kojeg porodice bježe, ne da bi zaradile novac u inostranstvu, već da bi spasile živote svoje djece.

Izvor: Srpskainfo