Način izučavanja informatike u BiH šokirao roditelje

Nikoleta Milašević Dobrača je mama dvanaestogodišnjaka, koji ide u sedmi razred jedne sarajevske osnovne škole. Kada je nedavno pregledala domaći zadatak svog sina iz informatike, bila je, kaže, šokirana.

Bosna i Hercegovina 21.09.2019 | 07:35 Za domaći zadatak su djeca u svesci trebala iz knjige precrtati interfejs Microsoftovog programa Word. Nikoleta kaže da je prva reakcija bila tuga zbog načina na koji osnovci u Sarajevu u vremenu modernih tehnologija, izučavaju informatiku.

"Zadatak precrtati izgled Worda iz knjige u teku je u meni inicirao prvo plač, a zatim smijeh, jer zaista ne znam kako bi drugačije mogao da reaguje roditelj na tu zadaću u ovom modernom svijetu", priča Milošević Dobrača za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ona vjeruje da njeno dijete kao i njegovi vršnjaci ne mogu reagovati na takvu vrstu zadaće pozitivno.

"Mislim da je doživljavaju kao vrstu vrlo neinventivne obaveze, uz sve ostale obaveza koje imaju iz drugih predmeta. Znamo iz roditeljskog iskustva da nažalost većina nedovršenih stvari i objašnjenja tokom časa se prebacuje roditeljima da se sami izbore sa gradivom koje je stavljeno pred djecu i nastavnike", kaže Nikoleta.

Svoj dojam je podijelila na društvenim mrežama. Reakcije u komentarima na njen post su različite, od bezuslovne podrške, do opravdavanja nastavnog metoda u kojem se za domaći zadatak precrtava bilo koji program i da je to ustaljena metoda učenja čak i za ozbiljnije programe.

Za RSE govori još jedna majka, Sanela Krpo, čija kćerka je pet razreda osnovne škole završila u Sarajevu, a onda su otišli u Oslo. Na pitanje kako u Norveškoj osnovci izučavaju informatiku odgovara.

"Informatika kao predmet u školi u Norveškoj, koju moje dijete pohađa, ne postoji. Moja kćerka je u devetom razredu i upotrebljava iPod. Sve programe koji su joj potrebni za određeni predmet uči samostalno, ali ako nešto ne shvata dobije pomoć od nastavnika. Isto tako, od nastavnika dobije link na kojem može naći uputstvo za korištenje određenog programa. U nekim školama u nižim razredima postoji informatika koja je bazirana isključivo na praktičan rad, uz vrlo malo teorije", objašnjava ona.

U Savjetu roditelja Kantona Sarajevo na pitanje RSE šta misle o ovakvim nastavnim metodama predsjednica Dijana Parla kaže da je riječ o metodama rada nastavnika.

"Postoji nastavni plan i program koji jednostavnim ukucavanjem u Google mi roditelji možemo da iščitamo za sedmi razred. Unutar tog nastavnog plana i programa piše da se Word obrađuje, ne znam, sedam časova, tri časa je to učenje o njemu, četiri ponavljanje, ovo sad parafraziram, ali na taj način piše nastavni plan i program i svako ga može pogledati. Da ulazimo sada u metodu crtanja, načina izrade zadaće, to zaista nije pitanje ni zakonski dozvoljeno Savjetu roditelja", kaže ona.

Podaci o informatičkoj pismenosti stanovništva u Bosni i Hercegovini prikupljeni su prvi put 2013. godine tokom popisa stanovništva. Oni kažu da je od ukupno 3.180.115 osoba starijih od 10 godina informatički nepismenih bilo je 1.229.972 ili 38,7%.

Praktično to bi značilo da je više od milion i 200 stanovnika Bosne i Hercegovini informatički je nepismeno bilo 2013 godine. Istovremeno se sa zvaničnih nivoa svakodnevno ponavlja da je ulaganje u IT industriju jedan od glavnih prioriteta, te da je prvi korak za to informatičko obrazovanje novih generacija.

Informatička pismenost definiše se kao sposobnost osobe da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet, dok se osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra kompjuterski nepismenom.

Da i u Bosni i Hercegovini može drugačije, govore primjeri nastavnika koji ličnim zalaganjem, idejama i inovativnošću, ne čekajući na usvajanje zakona i obrazovnih kurikuluma, pomjeraju granice i svojim učenicima donose nove, modernije i bolje nastavne metode.

Lična zalaganja

Jedan od takvih nastavnik matematike iz Čapljine Ivo Pejdo, napravio je između ostalog mobilnu aplikaciju za učenje razlomaka. Njegova aplikacija potpuno je besplatna i može se naći na Google play-u.

Za RSE Pejdo kaže kako su bosanskohercegovačkom obrazovanju potrebne velike promjene.

"Imali smo povod crtanja Word-a u Sarajevu. To sam crtanje video već negdje ranije na internetu, nastavnik je to radio na ploči, a ne na papiru, iz nekih sasvim drugih razloga, radi se o nekom siromašnom dijelu Afrike gdje učenici nemaju računala. Kod nas je situacija bitno drugačija i ne bi trebalo gubiti vrijeme na takve stvari. U informatici postoji mnogo dobrih stvari za proučavanje. Tu prvenstveno mislim na programiranje robota i učenje programskih jezika", dodaje Pejdo.

Izučavanja informatike samo je jedan od problema bosanskohercegovačkih škola, koje se kao i ostatak društva bore se sa finansijama. Veliki broj škola, nema potrebne informatičke kabinete, a udžbenici su često neprilagođeni modernom dobu.

Zajedničkog nastavnog plana i programa, kao ni za ostale predmete nema, budući da je obrazovanje u nadležnosti kantonalnih ministarstava u Federaciji BIH i entitetskog u Republici Srpskoj.

Izvor: RSE