Požari ozbiljna prijetnja Evropi

 Zbog izuzetno visokih temperatura širom Evrope ovih dana bjesne požari, a Evropska unija ih opisuje kao "ozbiljnu i rastuću prijetnju".

Svijet 22.07.2019 | 20:41
Požari ozbiljna prijetnja Evropi
Šumski požari dobijaju na intenzitetu, posebno u zemljama južne Evrope, kao što su Grčka, Španija, Francuska, Italija i Portugalija, ali i na Skandinavskom poluostrvu.

Stručnjaci upozoravaju da kontinent treba da se pripremi na požare koji će dostići novi, masivni nivo. Te supervatre ili megavatre su katastrofalni događaji koji ubijaju i ugljenišu široka područja, a teško se zaustavljaju, prenosi AP. Između 2000. i 2017. godine u požarima u zemljama članicama Evropske unije stradalo je 611 vatrogasaca i civila, a ekonomska šteta je procijenjena na više od 54 milijarde evra.

Portugalija je najviše stradala, pošto je u toj zemlji od 2007. godine zabilježeno više od 18.000 požara, a 2017. godine u požarima je poginulo najmanje 106 ljudi. Iako je trend da se u Evropi bilježi manje požara sa manjim ugljenisanim područjima, osim u Portugaliji, veći i opasniji šumski požari zahtjevaju više sredstava za hitne slučajeve.

Pored toga, glavna sezona požara postaje duža i traje od juna do oktobra, a raste i broj megapožara. Te ekstremne požare karakterišu brzo širenje, intenzivnija vatra, nepredvidive promene pravca i ugarci koje nosi vjetar. U prošlogodišnjem izveštaju EU se navodi da vlasti evropskih zemalja i dalje koriste tradicionalne metode u borbi protiv požara, oslanjajući se na vodu da ugasi požare, umjesto da ulože u dugoročne projekte za prevenciju.

Eksperti kažu da vlasti moraju da skrenu fokus sa suzbijanja na prevenciju, uzimajući u obzir aspekte kao što su klimatska adaptacija, edukacija i priprema. To uključuje redovno podsjecanje šuma i rastinja, uvođenje više biljnih vrsta otpornih na klimu i raznovrsnog drveća.

Unaprijeđena je i tehnologija za borbu protiv požara, uključujući dronove za detekciju, brz odgovor, mapiranje i procjenu dinamike vatre.

EU u izvještaju primećuje da rukovodstva u Evropi ne koriste u potpunosti znanje i inovacije koje su obezbijedili naučni projekti i poziva vlade da bolje razumiju kako klimatske promjene utiču na njihove zemlje.

(Tanjug)

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Ratko

22.07.2019 18:56

Sibica je cudo.

ODGOVORITE