Obrok pod stresom je višestruki udarac u zdravlje

Iako je svima poznato da velika porcija sladoleda ili kesica čipsa nije poželjan izbor hrane, skoro da je uobičajeno da ljudi, kada su pod stresom, uglavnom zgrabe baš te namirnice, pre nego recimo, šargarepu. Osim što ne oslobađa napetosti, hrana uzeta pod stresom, dodatno povećava telesnu težinu, navode istraživači iz Australije.

Zdravlje 02.05.2019 | 11:00
Obrok pod stresom je višestruki udarac u zdravlje
Prejedanje nije baš najbolji način za ublažavanje stresa. Joga, duboko disanje ili šetnja su mnogo zdravije mogućnosti. Ali, kada se desi stresna situacija, može nam se učiniti da će nam baš od slatkiša biti bolje.

Istraživači u Australiji, potvrđuju da slatkiši ne oslobađaju od stresa. Otkrili su još i da hrana, koja se unosi dok je osoba pod stresom, dovodi do većeg povećanja težine u odnosu na obrok uzet u normalnim okolnostima.

Za studiju, objavljenu u časopisu "Cell Metabolism", istraživači su u Laboratoriji za poremećaje prehrane u Institutu za medicinska istraživanja „Garvan“ analizirali rad mozga kod miševa.

„Naša studija je pokazala da, kada su pod stresom tokom dužeg perioda i kada im je na raspolaganju visokokalorična hrana, miševi postaju gojazni brže od onih koji su konzumirali istu hranu sa visokim sadržajem masnoće, ali u okruženju bez stresa“, rekao je glavni autor studije, Keni Či Kip In.

Istraživači su otkrili da je molekul NPY bio ključan za povećanje težine. Kao odgovor na stres, taj molekul stimuliše apetit. Kada su istraživači isključili proizvodnju NPY kod miševa, porast težine se usporio. Bez tog molekula, dobitak na težini, na ishrani sa visokim sadržajem masti i pod stresom, bio je isti kao i povećanje težine na istoj ishrani, kod miševa koji nisu bili izloženi stresu. Istraživači zato navode da je ovo istraživanje pokazalo jasnu vezu stresa, gojaznosti i NPY molekula.

Da bi saznali šta izaziva povećanje broja navedenih molekula tokom stresa, istraživači su analizirali nervne ćelije koje proizvode NPY, otkrivajući da oni imaju receptore za insulin. Insulin je jedan od hormona koji kontroliše unos hrane. Uobičajeno je da se u ljudskom telu insulin luči odmah posle obroka, što omogućava organizmu da koristi glukozu iz krvi, dok šalje signale u mozak o zadovoljenosti apetita.

Stres neznatno povećava nivo insulina u krvi. Ali, kada kombinujte stres sa visokokaloričnom ishranom kod miševa, nivo insulina poraste deset puta više nego kod miševa, koji nisu pod stresom i na uobičajenoj su ishrani.

„Rezultati naših istraživanja otkrivaju začarani krug, gde su hronični, visoki nivoi insulina izazvani stresom i visokokaloričnom ishranom, bili izazivači stanja u kome se potreba za hranom stalno povećava. Ova studija je potvrdila ideju da je visokokalorična hrana konzumirana pod stresom – dvostruki udarac i da izaziva gojaznost“, zaključili su istraživači.

Stručnjaci klinike „Mejo“, navode da, kakvi god bili vaši razlozi za jelo kada ste pod stresom, postoje načini koji mogu pomoći da sa tim prestanete.

S tim u vezi, oni preporučuju jogu i meditaciju. Takođe, savetuju da se pre obroka, zapitate, da li ste stvarno gladni. Ako stomak „ne krči“ a nedavno ste jeli, sačekajte, i žudnja za hranom će verovatno proći.

Poželjno je i da ne držite velike količine hrane u kući i da ne pazarite kada ste ljuti i nervozni. Takođe je dobro da ponekad obradujete sebe omiljenom poslasticom, jer kada je određena hrana zabranjena, to uglavnom pojačava žudnju, baš za tom hranom, objašnjavaju stručnjaci.

Borite se protiv dosade – šetajte, slušajte muziku ili razgovarajte sa prijateljima, umesto da posegnete za grickalicama. Ako baš morate nešto da grickate, birajte sveže i koštunjavo voće, savetuju iz klinike „Mejo“.

RTS
foto:internet

Komentari / 0

Ostavite komentar