Kojem Dodiku da vjerujemo?

Prošle godine se pridružio pozivu Vlade RS Oružanim snagama da čuvaju granicu BiH od migranata, a nedavno je poručio da vojska neće na granicu. Vukoti Govedarici i Branislavu Borenoviću nudio je ministarske funkcije u Savjetu ministara, a potom rekao da im nije nudio fotelje.  

Republika Srpska 01.05.2019 | 07:06 To su samo neke od zbunjujućih, pa čak i kontradiktornih izjava Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD Milorada Dodika u proteklih nekoliko mjeseci.

Kao onomad kada je, po ko zna koliko puta, prijetio otcjepljenjem Republike Srpske, a onda u Briselu govorio suprotno. Istina, Dodik u ovakvom ponašanju nije usamljen u BiH i regionu, ali budući da se radi o političaru koji je na vlasti skoro 20 godina, postavlja se logočno pitanje: da li je politička nedosljednost jedna od ključnih odlika uspješnog političara u BiH i na Balkanu?

– Očito, jer se Dodik nalazi u vrlo turbulentnom periodu i da je ogroman pritisak javnosti na njega, a vjerovatno i obaveza. Najbolje sam zna zašto daje ponekad dosta kontradiktorne izjave. Mislim da je kontradiktornost u izjavama motivisana isuviše velikom potrebom za političkim pragmatizmom u datom trenutku. To daje možda trenutnu korist, ali nisam siguran da dugoročno donosi pravi efekat – kaže za Srpskainfo predsjednik PDP Branislav Borenović.



Međutim, na koji način promjena stavova o statusu Republike Srpske utiče na tako važno pitanje? Da li nam pomaže ili odmaže?

– Najvažnije je da budemo privrženi Dejtonskom sporazumu. BiH je sastavljena od tri naroda i dva entiteta. Međunarodno je priznata pozicija RS unutar BiH i niko od toga ne odstupa. To je ključni princip iza koga svi treba da stanemo. Da li to pitanje neko koristi na drugačiji način, to je stvar za dublju analizu – zaključuje Borenović.

Doktor političkih nauka iz Banjaluke Vlade Simović smatra da Dodik nije izolovan slučaj. Prema njegovim riječima, svaki političar u BiH, zahvaljujući političkom sistemu kakav postoji i političkoj kulturi u kojoj se nalazimo, često dolazi u poziciju da politiku i izjave prlagođava datom trenutku i onome što odgovara političkim akterima ili biračima.



– To je obrazac ponašanja koji postoji u svim tranzicijskim društvima gdje politička dosljednost nije apsolutno dominantna kategorija političkog ponašanja. Zapravo, jedina politička konstanta u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori jeste upravo to da se političari prilagođavaju određenim političkim mometima, izazovima i trenucima. Kada je riječ o samim biračima, vidjeli smo da ni oni nemaju ništa protiv toga i to se najbolje pokazuje na činjenicu da su sve političke elite u vlasti i opoziciji prisutne u BiH već skoro 30 godina – zaključuje Simović.

Crno na bijelo

O vojsci

– Podržao zaključke Vlade o migranstkoj krizi. Jednim od njih se od Predsjedništva BiH traži angažman OS BiH na pojačanoj kontroli granice – 13. maj 2018.

– Ne može vojska tek tako izaći na granicu, pogotovo ne na granicu prema Srbiji – nakon sjednice Predsedništva BiH, 17. aprila 2019. 

O funkcijama

– Ponudio sam Govedarici i Borenoviću ministarske fukcije u Savjetu ministara BiH – nakon sastanka delegacija 26. marta 2019.

– SNSD nije nudio fotelje, već jedinstven nastup u Sarajevu – izjava Srni, 1. april 2019.

Otcjepljenje

– Moglo bi doći do otcjepljenja RS od BiH ukoliko se pred Ustavnim sudom BiH otvori rasprava o ustavnosti naziva RS. Imamo pripremljene zakone da tokom noći uspostavimo kontrolu na granicama – N1, 24. januar 2019.

– U ovom trenutku u Republici Srpskoj niko ne radi na pitanjima secesije, ali postoje očekivanja javnosti na tom pitanju – u Briselu 4. marta 2019.

O BiH

– BiH pripada redu propalih država – intervju Srni, 8. april 2019.

– BiH je složena zemlja, ali je stabina za biznis – Ekonomski forum Sarajevo, 17. april 2019.

(Srpskainfo)