Drakulić: Pomen za 2.300 žrtava

Kod Spomen-kosturnice u Drakuliću lokalno sveštenstvo služilo je parastos srpskim žrtvama ustaškog pokolja u ovom banjalučkom naselju. Nakon parastosa, zvaničnici Republike Srpske položili su vijence kod Spomen-kosturnice.

Republika Srpska 03.02.2019 | 14:27 U ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. godine, Ustaše su izvršile masovne pokolje srpskog stanovništva u banjalučkim naseljima Drakulić, Motike, Šargovac kao i u rudniku Rakovac.

Način ubijanja nedužnih ljudi je bio stravičan, priča Koviljka Tadić, kojoj su Ustaše ubile 19 članova šire porodice.

„Potomak sam ubijenih, unuka, moja majka rođena u Stijakovićima u Motikama, udala se 1940. godine i zato je ostala živa, a svi njeni su poklani, roditelji, tri brata, tri snahe i njihova djeca“, kaže Koviljka Tadić.

Povodom 77 godina od ustaškog pokolja, u crkvi u Drakuliću je služena sveta liturgija za nevino stradale. Služenju parastosa i polaganju vijenaca kod spomen-kosturnice su, pored građana i porodica stradalih, prisustvovali i predstavnici institucija Republike Srpske.

"Mi danas uživamo slobodu, jer imamo Republiku Srpsku. Ostvarujemo se kao društvo, imamo svoj cilj i gradimo je za generacije koje će doći. Cijena koju smo za tu slobodu platili u prethodnom ratu bila je visoka, ali bi bila viša da nismo imali Republiku Srpsku i da u međuvremenu nisu izgrađivali i jačali naše institucije, mi bismo danas sa manje neizvjesnosti gledali u budućnost", istakla je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović u obraćanju poslije parastosa žrtvama u Drakuliću.



"Za Srbe su uvijek bile važne dvije stvari u njihovoj istoriji - sloboda i država", istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u obraćanju okupljenima poslije parastosa.

„Ne možemo da prestanemo da to obilježavamo, da o tome mislimo i nećemo ni oprostiti bez obzira što nas naša vjera poziva na oprost, ja mislim da se ovakve stvari ne mogu oprostiti. Naravno, ne prizivamo sukobe, ali ne mogu i ne želim da oprostim“, ističe Dodik.

Prema, do sada prikupljenim zvaničnim podaima, u ovom stravičnom pokolju je ubijeno najmanje 2 300 ljudi, među kojima je i 551 dijete.

Prvi spomenik žrtvama ovog stradanja podignut je 1965.godine. Sve do devedesetih godina o stvarnim razmjerama ovog zločina se nije govorilo.



(BN televizija)