Veliki interes za posao budućnosti
Informatička akademija “InfoARS” održala je info-veče banjalučanima zainteresovanim da postanu web dizajneri. Zbog velikog interesovanja “InfoARS” je odlučio da organizuje dodatno info veče u petak 26. januara u 19. 30 časova, u prostorijama Akademije.
Republika Srpska 24.01.2018 | 12:44
Ne morate se školovati godinama
Akademija “Infoars” već osam godina održava razne kurseve, među kojima i kurseve osposobljavanja za web dizajn, a pored obuke, bavi se i sertifikacijom iz web dizajna. Tako npr. Polaznici akademije mogu nakon edukacije sa steknu zvanje Certified Specialist with HTML5, JS & CSS3
Tako ljudi, koji žele da unaprijede karijeru i da se okušaju u IT – ne moraju završiti ETF da bi postali web dizajneri ili programeri, bitna je samo volja i upornost.

Konsultant za edukaciju Marijana Dubravac kaže da se na obuku prijavljuje i mnogo studenata, koji su tehničkih struka:
“Na osnovu izvršene procjene znanja ovim polaznicima obično preporučimo naprednije nivoe obuke. Sve u zavisnosti od želja i njihovog cilja.”
Statistike obećavaju
Statistike na tržištu rada idu u prilog ljudima, koji se odlučuju za dodatnu edukaciju iz ovih oblasti, jer je činjenica da sve više mladih odlazi iz države – a to ne bi morali, da poznaju vještine web dizajna. To pokazuju i primjeri gdje veliki broj ljudi, koji su stekli znanja iz ove oblasti, radi od kuće, po sistemu – “freelansing”.

Bitno je spomenuti i šta kaže statistika kada je u pitanju potreba domaće privrede:
- Cijena jednog korporativnog web sajta iznosi od 600 do 10.000 KM
- Firma koja nema web sajt smatra se neozbiljnom.
- Svake 4 godine firme moraju redizajnirati sajtove, jer isti zastare
- Neke firme imaju čak i više sajtova
- Marijana Dubravac kaže da osoba koja završi kurs mora da radi na svom daljem napredovanju:
“Poslije završenog kursa, osoba ne postaje dobar programer po automatizmu. Potrebno je vrijeme, upornost i strpljenje da bi postao neko stručnjak u tom poslu. Otprilike godinu dana je potrebno da se sa dnevnim angažmanom od 2 časa dostigne zavidan nivo u ovom poslu.“
Iz “Infoarsa“ poručuju i da je početnicima veoma bitno da završe obuku u ovlaštenim edukativnim centrima, jer ih učenje preko interneta može odvesti u sasvim pogrešnom smjeru.
Izvor: banjaluka.com
Komentari / 1
Ostavite komentarDirekt
24.01.2018 20:38Izrada softvera, sajtova, skripti, aplikacija, igrica, kodiranje i programiranje su poslovi buducnosti....Njemacke, Austrije, Svajcarske, Svedske, Norveske, Amerike i Kanade. Ko zna da programira on sigurno nece raditi za 1000 KM ili nece dugo vec ce otici gdje moze da zaradi platu od 5000 evra. Ova grana IT industrije (industrija softvera) nema perspektivu ili nema dugorocnu perspektivu i nalik je na stipendije od kojih koristi imaju stranci, a trosak je na drzavi. To su dvije najvece utopije u kojoj siromasna RS nudi strancima nudi bez troskova ulaganja obrazovanu radnu snagu. Jedini sektor koji IT industrije koji bi imao smisla za razvoj ovog drustva jeste proizvodnja hardvera: dijelova za racunare, televizore, kucne aparate, elektroniku za auto-industriju. Dakle fizicki poslovi koji zahtijevaju proizvodnju koja drzi mladog covjeka da ostane ovdje, a ne nesto sto se prodaje i isporucuje preko interneta posto ko se bavi outsourcingom kad-tad ce pozeljeti da bude out (da ode napolju). I to u najboljem scenariju za nase drustvo dok u najrealnijem onaj ko zna da programira, ode odmah jer tamo je i do 10 puta vece znanje dok ovdje mnogi ce pitati da im cak radis dzabe. Imamo data cente u nasoj zemlji, a nijednog proizvodjaca hard diskova i RAM modula, imamo gomilu servisa, a nijednog proizvodjaca zamjenskih displeja za televizore, zamjenskih baterija za laptope. Industrijska proizvodnja je lijek za odliv mozgova, masine za proizvodnju, a ne outsourcing. Elektronika koristi puno aluminijuma, a mi smo mala aluminijumska velesila (za svoju velicinu). Nazalost, i nas aluminijum uglavnom zavrsi po principu outsourcinga, u inostranstvo. Jedan dobar dio aluminijuma zavrsi i u gradjevinskoj industriji. To su sve nacini na kojim aluminijum zavrsi ili za sitne pare ili za malo bolje pare dok u elektronici, uzmimo za primjer automobilski zvucnik. Dok mi uvozimo zvucnike i placamo i po nekoliko stotina KM i vise za zvucnike, to se moze i ovdje kod nas napraviti s tim da to nije ni "cista" elektronika vec elektro-mehanika, sto znaci da je proces proizvodnje cak manje komplikovan. Mnoge nam stvari nedostaju da se proizvode ovdje. Manite se softvera. Drzava treba da zaobilazi ovaj vid proizvodnje, a podrzi hardverski. To drzi radnike, a ne softver. Mada, treba i softver, stranci znaju zasto. :)))
ODGOVORITE