142 godine od Nevesinjske puške

U Nevesinju danas počinje dvodnevno obilježavanje 142 godine od početka ustanaka u Hercegovini - "Nevesinjske puške".  Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović prisustvovaće ovom obilježavanju.

Republika Srpska 08.07.2017 | 08:53 Program obilježavanja ustanaka "Nevesinjske puške" počeće večeras u 20.00 časova obraćanjem zvaničnika u sali Skupštine opštine Nevesinje i svečanom akademijom od 20.15 časova.

Program će biti nastavljen sutra u 10.00 časova parastosom kod spomen-obilježja poginulim ustanicima u selu Krekovi i u 10.15 časova polaganjem vijenaca na spomen-obilježju.

Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, istakao je značaj obilježavanja istorijskih događaja "Nevesinjska puška".

On je rekao da su ti ustanci bili podignuti protiv turske vladavine 1875. godine i, fazno, kroz vrijeme bili u funkciji najsvjetlijeg cilja svakog naroda - slobode.

"Hercegovački narod je, nažalost, bio pod osmanlijskom vladavinom. Seljaci, nošeni idejom slobode, stali su pred svoj porobljeni narod i počeli da ziđu kamenje novog doba i slobode, što je od hercegovačkog naroda napravilo ljude koji imaju snage da se dignu protiv osmanlijske imperije", rekao je Savanović.

"Druga nevesinjska puška", dodao je on, poznatija kao "Uloški ustanak" desila se 1882. godine i vođena je protiv donošenja Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske, odnosno ratovanju za cijelu Habzburšku monarhiju.

Navodeći da je "Treća nevesinjska puška" vezana za Drugi svjetski rat, odnosno za zvjerstva NDH čija je strategija bila ubiti, protjerati i pokrstiti srpsko stanovništvo, Savanović je istakao da su to činjenice koje se moraju uvrstiti u udžbenike, jer su to bile teške borbe koju su vodili Srbi za svoju slobodu.

Prva "Nevesinjska puška" izbila je 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti, i ubrzo se proširila na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore, što je dovelo do izbijanja srpsko-turskog rata i nastanka takozvane Velike istočne krize.

Rezultat ovog rata bilo je priznanje nezavisnosti Srbije i Crne Gore, te austrougarska okupacija BiH na Berlinskom kongresu 1878. godine.

Druga "Nevesinjska puška", poznatija kao "Uloški ustanak", izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu, zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

"Nevesinjska antifašistička puška" predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.

Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. juli. 

(Srna)