Broj turističkih posjeta Banjaluci zabrinjava

Banjalučanin Robert Dacešin magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Bratislavi, sudio je na stotinama teniskih mečeva, između ostalih Nadalu i Mareju, govori pet jezika, ali je više od svega zaljubljen u putovanja i turizam. Iz te strasti nedavno se rodio i njegov neobični projekt “22 načina kako bih unaprijedio turizam u Banjoj Luci”.

Republika Srpska 06.12.2016 | 07:18 Slogan grada

- Banja Luka ima samo 80.000 noćenja godišnje, dok Mostar ima više od milion. Banja Luka je drugi najveći grad u BiH, a tek sedmi po posjeti, i to nakon Sarajeva, Mostara, Jahorine, Tuzle, Trebinja i Teslića. Kada je posljednji put u ovom gradu napravljen objekt koji nije stambena betonska zgrada ili neki ugostiteljski objekt, već nešto što bi privuklo turiste – kaže Dacešin za “Avaz”.



Klasično razgledanje grada i šetnja od Kastela do Parka “Mladen Stojanović”, dodaje on, svakako nisu nešto zbog čega ljudi dolaze u Banju Luku. Za nekoga ko je mnogo putovao, Banski dvor, Hram Hrista Spasitelja ili Kastel mogu biti interesantni, ali nisu dovoljni da se u Banjoj Luci ostane duže od jedne noći. - Potrebno je samo malo upotrijebiti maštu. Najprije treba brendirati priču o Safikadi, koja može parirati lisabonskim ili veronskim ljubavnim pričama. Poljski Vroclav i Bratislava u Slovačkoj postali su poznati po kreativnim skulpturama. I Banja Luka to može uraditi - kazao je Dacešin.

Među njegovim prijedlozima su i brendiranje dajaka, otvaranje programa “Usvoji turistu”, usvajanje slogana grada i promoviranje banjalučkog mita o sedam žena na jednog muškarca.

- Ukrajinska crkva mora biti uvrštena među znamenitosti grada. Potrebno je promovirati imidž zelene i čiste Banje Luke, kao i sevdalinke i starogradsku muziku. Jednom godišnje treba napraviti “Dan pozitivne energije”, kada će se pažnja davati samo pozitivnim pričama i dešavanjima – navodi Dacešin.


Mala biblioteka

On dodaje da Banja Luka mora dobiti i aleju slavnih te ističe da je u sva banjalučka naselja potrebno unijeti više boja. Potrebno je, smatra Dacešin, urediti i malo drugačije staze za bicikliste.

- Moramo napraviti sadržaje za najmlađe na autobuskim stanicama, a više je nego neophodno redizajnirati turističku mapu grada. Moramo osnovati malu biblioteku i prodavati razne neobične proizvode - istaknuo je Dacešin.

Sudio u Dohi i Minhenu

Dacešin je teniski sudija od 2006. godine. U početku je, ističe, radio na manjim turniram po BiH da bi od prošle godine počeo da sudi na velikim ATP i WTA turnirima, među kojima izdvaja turnire u Dohi, Minhenu, Hertogenbošu i Umagu.

(Avaz)