Biće rezova u javnim preduzećima!

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je priča u vezi sa reformom javnog sektora neosnovano svedena na pitanje javne uprave, te da su javna uprava i nivo službenika koji tu rade jedna od manjih dimenzija te priče.

Republika Srpska 05.11.2016 | 10:57 "Kroz Reformsku agendu i Pismo namjere definisali smo mjere koje će se preduzimati. Napravila se, velika galama, koja nije tačna da će se neke desetine ili stotine radnika naći na ulici. Da smo htjeli to da radimo, naš aranžman sa MMF-om ne bi počeo u septembru nego godinu dana prije. Ono što hoćemo jeste da racionalizujemo cjelokupan sistem u javnom sektoru zato što je to neophodno", navela je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da tu prvenstveno misli na određene rezove koji se moraju praviti u javnim preduzećima, koja su obavezna da usklade svoje plate sa primanjima upravo onih koji se nalaze u javnoj upravi.

"U javnoj upravi ćete naći manja primanja od administracije u određenim javnim preduzećima. Mi smo zamrznuli fond plata, ograničili smo prijem novih radnika. Broj zaposlenih, a time i troškovi, smanjivaće se odlaskom ljudi u penziju. Javna uprava mora da postane efikasnija, bolja i fleksibilnija. Fokus nije da mi bjesomučno lovimo neki manji broj, koji navodno trebamo postići, a da sve ostane isto. Nije problem broj, nego to kako da javna uprava postane bolji sagovornik i privredi i građanima", rekla je premijer Srpske za "Nezavisne novine".

Na pitanje hoće li biti rezova u "Željeznicama Republike Srpske", te da se spominje ukidanje putničkog saobraćaja, Cvijanovićeva je rekla da su se i u Agendi i u Pismu namjere našli dokumenti o rekonstruisanju "Željeznica", i o tome se govori već dvije godine.

"Angažovani su stručnjaci Svjetske banke koji su izradili nekoliko varijanti kako to može da izgleda i na koji način se to može reorganizovati. Sredinom novembra će predstavnici Svjetske banke prezentovati taj koncept, a nakon toga, tokom novembra, odlučićemo se koji ćemo koncept odabrati. `Željeznice` su došle u dodatni problem zbog tužbi radnika teških 20 miliona KM, koje ni najbolje preduzeće na svijetu ne bi moglo lako izdržati", navela je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o putničkom saobraćaju, kaže ona, nažalost, on odavno nije rentabilan nigdje u regionu.

"Analiza je pokazala poražavajuće podatke minimalnog broja putnika, koji putuju željeznicom. Da li će doći do potpunog ukidanja ili do suspenzije putničkog saobraćaja na jedno određeno vrijeme, još je znak pitanja. Mi definitivno kao održivu stranu vidimo prevoz tereta", rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o izgradnji mosta na Savi, premijer Srpske je rekla da taj most ima veliki strateški značaj za Srpsku, s obzirom na činjenicu koliko se robe preveze na Gradišci i koliko je tu putnika.

"Nekada davno imala sam priliku da čujem od čak dva tadašnja premijera Hrvatske da to jeste njima važno, da će se raditi, ali da nemaju sredstva i da će nakon što 2013. godine postanu članica EU to svakako biti jedna od stvari koju će zahtijevati od EU. Kao što vidite, prošle su godine od toga. Utvrdilo se da glavni značaj ima most u Svilaju za koji je izdvojeno čini mi se čak 22 miliona evra, a za most u Gradišci, iako se zna da je njegova vrijednost 34 miliona evra, EU `velikodušno` daje 6,5 ili 6,8 miliona. Što je apsolutno nedovoljno", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila nezadovoljstvo i prema predstavnicima BiH koji dolaze iz Republike Srpske, s obzirom na činjenicu da dvije godine sjede u vlasti i da su imali odličnu priliku da iskomuniciraju značaj tog projekta, a oni to nisu uradili.

"Cijeli niz projekata koji su načelno odobreni nalaze se na prostoru FBiH, i kad je riječ o putnoj i željezničkoj infrastrukturi, aerodromima i drugim oblastima. A onda su, eto, da se ne kaže da nije baš ništa dato za Republiku Srpsku, dali tih 6,5 miliona evra za most u Gradišci", navela je Cvijanovićeva.

S obzirom na to da EU sljedeće sedmice predstavlja izvještaj o napretku, Cvijanovićeva je izrazila očekivanje da će "tu biti napisane neke ljepše stvari nego prethodnih godina".

"Došli smo u situaciju da se sasvim prosječni procesi karakterišu kao veliki uspjeh i napredak. Kada bismo detaljnije analizirali stvari nismo se mi puno pomjerili. Ali neke stvari jesmo trasirali. Dobro je što smo usvojili mehanizam koordinacije, to će svakako biti prepoznato. Otklonjena je opasnost neusvajanja adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tako da su neki uslovi kojima smo se bavili godinama ispunjeni", ocijenila je ona.

Sve te mjere koje su dogovore kroz Reformsku agendu, kaže premijer Srpske, svakako su mjere koje moraju biti sprovedene.

"Odlučili smo to povezati sa evropskim putem, pa onda imamo i dvostruku korist. Ali mislim da je to dobro i da je to dobra osnova za reforme na svim nivoima vlasti. Ja sam zadovoljna time i što je to sve precizno navedeno šta je čija nadležnost i tačno šta ko mora da radi. Zadovoljna sam i poslom koji je Republika Srpska. Mi ćemo sad u parlament uputiti još nekoliko zakona i još više podići nivo ispunjenosti Agende", najavila je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li se u izvještaju može pojaviti i pitanje referenduma ili, eventualno, sankcija zbog njegovog sprovođenja, Cvijanovićeva je rekla da EU odlično zna da ako bi uslijedile sankcije oni automatski gube partnerstvo u jednoj polovini zemlje.

"Ne možemo reći da u EU nema nikog ko razmišlja strateški i ne analizira šta bi se tada desilo. Znaju oni dobro da se sankcijama ne dolazi nigdje. Neki drugi to preferiraju, ali oni nisu indentifikovani kao Evropljani. Najradije bi ih uveo Incko, koji živi od BiH i ogromne plate koju ovdje ima i njemu je i najmanja kriza uvijek povod da to predstavi nekom velikom krizom da svi kažu nema veze što je penzioner, neka zaradi još koju platu od pedesetak hiljada maraka mjesečno", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je referendum legitimno pravo svakog naroda, pa tako i naroda u Republici Srpskoj.

"Nismo nikoga provocirali, nismo ništa ugrozili od onog što oni vole da pričaju da smo ugrozili, od funkcionisanja BiH, pa integritet, pa suverenitet kako oni vole da nabrajaju. Mi smo iskoristili instrument koji je pokazao našim građanima i institucijama da smo sposobni da organizujemo referendum. Drugo, ovaj referendum mora da ima svoj smisao. Ovaj je apsolutno imao smisao iako ga opozicionari, koji su u njemu učestvovali, pokušavaju bojiti nekim drugim bojama. Referendum je poslao poruku da nećemo da funkcionišemo pod pritiskom i da imamo pravo da kažemo ko smo šta smo i kako ćemo odlučivati o sebi", istakla je Cvijanovićeva.

Govoreći o tome da li je položaj Republike Srpske u međunarodnim okvirima ugrožen zbog referenduma, Cvijanovićeva je istakla da je Srpska navikla na priču da dobija neke negativne ocjene, ali je bar 80 odsto tih negativnih ocjena nastalo kao rezultat pokušaja istih tih stranaca da opravdaju katastrofalne greške koje su ovdje pravili zadnjih 20 godina.

"To su bile sistemske greške zbog kojih ova država ne može ni da počne da diše. Te negativne ocjene su uvijek usmjerene protiv Republike Srpske. Ja se bojim da oni namjerno zatvaraju oči pred ozbiljnim prijetnjama s kojima je suočena ova država, a one nemaju nikakve veze sa Republikom Srpskom", istakla je Cvijanovićeva.

Komentrišući hapšenja pripadnika HVO-a u Orašju, ona je rekla da svi koji su činili ratne zločine moraju biti privedeni pravdi, bez obzira koje su nacionalnosti, te da je apsurdno da o ovom pitanju zasjedaju vlade da bi se ukazalo na to da nije trebalo nikoga privoditi.

"Bila je jedna zaista problematična izjava u medijima kako su navodno hrvatske vlasti o ovome obavijestile NATO i EU. Za mene je to zaista apsurd. Po kojem osnovu se oni obraćaju njima?", upitala je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da bi Hrvatska kao članica EU trebalo da bude najveći promoter i zagovornik pravne države, te da je nezamislivo da Zagreb izvrši neku vrstu međunarodnog pritiska da se ne istražuje i ne dođe do istine.

Izvor: Srna/Nezavisne