"Šta je Kusturica? Je l’ on Bosanac ili Srbin?"

"Bio sam gotovo javno linčovan kada sam dao ključeve (grada Tirane) Goranu Bregoviću. Bijelo dugme je bilo nešto čudesno u vrijeme kada je u Albaniji nešto tako bilo zabranjeno,“ kazao je Rama.

Region 15.10.2016 | 21:54 Rekao sam Aleksandru Vučiću: “Slušaj, jako je dobro ovo što danas radimo, ali moramo osigurati da ono što je danas napisano na papiru, u ugovoru, bude sprovedeno. Jer, naposljetku, suština nije u sporazumima, zakonima ili formulacijama, već u tome da se stvari urade.”

Tako je albanski premijer Edi Rama prenio u razgovoru za agenciju Tanjug svoje utiske iz razgovora sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, u petak u Nišu, posle srpsko-albanskog poslovnog foruma i razgovora dvije vladine delegacije.

Na pitanje šta je po njemu ključno u kontekstu svih zajedničkih projekata o kojima je bilo riječi, Rama je rekao kako je to „bitka sa administracijom“.

„Najveći neprijatelj razvoja naših zemalja nismo jedni drugima, već su to administracije u svakoj od naših zemalja“, rekao je Rama.

On je potvrdno odgovorio na pitanje da li je zaista iskreno posvećen saradnji sa Srbijom, a sa Vučićem mu je, kaže, zajedničko to što nisu klasični političari, već ljudi kojima je cilj moderniziranje svojih država, da ih „protresu, oslobode inercije i naprave diskontinuitet“.

„Duboko vjerujem kako bi trebali apsolutno tražiti svaki mogući prostor za dobrobit naših građana. Jedan od tih prostora je i odnos Srbije i Albanije“, rekao je.

Pomjeranje sa “mrtve tačke”

Zadatak vlada je da poboljšaju život naroda, a unaprjeđenje odnosa dvije države jedan od načina na koji se to može učiniti.

„Vidite šta se danas dogodilo, imali smo toliko ljudi koji su došli, zbog svojih interesa. Oni vide interes u ovim odnosima, vidimo istinsko interesovanje za ulaganja i razvoj naših ekonomija. Na kraju dana, možemo pričati šta hoćemo, ali moramo ispuniti očekivanja ljudi za boljim životom, više posla“, kazao je albanski premijer.

Dodaje kako se to može učiniti samo ako se shvati i prihvati ideja zajedničkog tržišta, pošto su tržišta dvije države veoma mala i kako je zato potrebno raditi zajedno.

Činjenicu kako se poslije sedam decenija odsustva dijaloga i kontakata dvije zemlje stvari sada pomjeraju s „mrtve tačke“, Rama tumači političkom voljom.

„Političari mogu nanijeti mnogo štete, ali i učiniti dobro. Pitanje je šta biramo uraditi“, kaže objašnjavajući ulogu koju su izabrali on i njegov srpski kolega.

Istovremeno, želi naglasiti kako Srbija ima nešto potpuno novo:

„Srbija po prvi put ima liderstvo koje se trudi pomjeriti fokus sa prošlosti ka budućnosti i veoma je posvećen kandidat za ulazak u EU.“

I Albanija se nada kako će početi pregovore, a dvije države ne trebaju čekati da postanu članice EU kako bi se počele ponašati jedna prema drugoj kao članice EU, dodao je Rama.

“Zapaljiva” konferencija

Na pitanje na kojoj tački je uspostavljeno razumijevanje između njega i Vučića, Rama je podsjetio na prvu „zapaljivu“ konferenciju za medije u Beogradu, nakon koje je, po njegovoj ocjeni, pređen dugačak put.

„Priznaću vam nešto. Kada sam bio prvi put u Beogradu i kad smo imali onu zaista ‘zapaljivu’ pres konferenciju, Vučić je bio veoma iznerviran i ja sam mu rekao: ‘Slušaj, ako zaista misliš da gradimo prijateljstvo, trebaš biti svjestan kako je ono što se danas dogodilo dobro. Jer, potrebno nam je prijateljstvo koje neće biti zasnovano na licemjerju i uslovljavanju. Ja moram moći tebi reći šta mislim, i obratno, svidjelo se to nama ili ne’.“

Šta je na to rekao premijer Srbije, pitali su iz Tanjuga, a Rama je odgovorio kako se Vućić nasmijao na to.

Albanski premijer navodi kako je on ponovo pokrenuo isto pitanje, statusa Kosova, i na Beogradskom bezbjednosnom forumu, što se Vučiću, kako kaže „naravno, nije dopalo“, ali je način na koji su u Nišu o tome razgovarali bio, tvrdi, drugačiji.

„Prije dvije godine izgledalo je kako bi zbog fudbalskee utakmice i glupe šale mogli zaratiti. Ali, danas smo ovdje, stvari su odmakle.“

Političari, ukazuje Rama, često zaboravljaju kako moraju razmišljati o ljudima, a ne samo o istoriji, mitovima ili o „bučnim bezveznjacima, bučnoj manjini“, koja ponekad „diktira javnu agendu“.

„Ova zemlja je bila zarobljenik prošlosti toliko godina, ja zaista veoma poštujem Vučićev napor da to prevaziđe“, kaže albanski premijer.

Pitanje Kosova

Na pitanje šta je to što je zajedničko njemu i Vučiću, šta ih povezuje, Rama je odgovorio:

„Možda to da nismo previše dobri političari, to što imamo zajednički cilj i volju da modernizujemo, da ‘protresemo’ zemlju i oslobodimo se inercije. To što smo za ‘diskontinuitet'“.

Dodao je kako diskontinuitet, ako se on pita, treba postojati i po pitanju Kosova, ali kako zna da je za Vučića „to teško“.

Na pitanje koje je mjesto Kosova u ovom novom odnosu između Srbije i Albanije kada je riječ o unapređenju ekonomske saradnje, on je primijetio kako podaci pokazuju da su „dvije zemlje“ koje imaju najveći obim trgovine među sobom upravo Srbija i Kosovo i kako je tako bilo i u mnogo težim vremenima nego sada.

Ne možete, kaže, da birate komšije, iako bi možda to voljeli, morate živjeti jedni s drugima, a za to postoje samo dva načina – da gradite zidove ili da gradite mostove.

„Snažno vjerujem kako je Kosovo posljednja velika prepreka za Srbiju da se konačno i zauvijek oslobodi vlastite prošlosti, jednom za svagda“, tvrdi Rama.

On smatra kako bi priznanje Kosova bilo veoma racionalan i mudar potez i olakšanje za Srbiju.

„Možda nisam u pravu, ali, vjerujem kako za obične ljude to ne bi bio skandal, oni bi to prihvatili“, kaže i dodaje:

„Međutim, to se koristi kao mamac za raspirivanje nacionalizma, negativnih osjećanja, koja nisu dobra za dvije zemlje“, rekao je Rama.

Rama se složio sa konstatacijom Miše Glenija koji je, govoreći o njegovom panelu sa Vučićem na forumu, rekao kako su obojica „jaki ljudi“, ali kako „vole previše pričati“.

„Da, ljudi u ovoj regiji vole govoriti, ali i slušati. Mislim da imamo za sobom previše godina u kojima nismo mogli govoriti, obje zemlje su prošle kroz diktaturu i teška vremena, tako da je to i neka vrsta osvete. Nadam se kako će naredne generacije manje voljeti da govore“, rekao je albanski premijer.

Kusturica i Bregović



Na pitanje šta mu se još od srpske kulture sviđa, pored Ive Andrića koga je citirao na poslovnom forumu, Rama kaže kako njegovo znanje o književnosti, filmu i umjetnosti uglavnom datira iz vremena bivše Jugoslavije, pa ne bi želio napraviti grešku:

„Na primjer, šta je Emir Kusturica? Je l’ on Bosanac ili Srbin? Svakako je jedan od najčudesnijih filmskih stvaralaca. Bio sam gotovo javno linčovan kada sam dao ključeve (grada Tirane) Goranu Bregoviću. Bijelo dugme je bilo nešto čudesno u vrijeme kada je u Albaniji nešto tako bilo zabranjeno.“