Neplanskim branjem ugroženo ljekovito bilje

Pojedine vrste ljekovitog bilja u BiH, poput lincure, armike, elegantule, viole trikolor i nekih vrsta ljubičice, dovedene su na rub opstanka. Zbog čeličnih berača na spisak ugroženih vrsta došle i divlja borovnica i brusnica.

Bosna i Hercegovina 09.07.2016 | 08:10 Uzgajivači i prerađivači ljekovitog bilja, kao i stručnjaci u ovoj oblast iz BiH slažu se da je neophodno uvesti reda u ovu oblast kako pojedine zaštićene vrste biljaka ne bi nestale sa naših proplanaka.

Svi oni ističu da se prema ljekovitom bilju, posebno onom samoniklom, koje je i najboljeg kvaliteta, odnosimo nedomaćinski i ne razmišljamo da li će poslije ove, ostati dovoljno sjemena za berbu i sledeće godine.

Pojedine vrste poput lincure, armike, elegantule, viole trikolor i nekih vrsta ljubičice, dovedene su na sam rub opstanka zato što se beru bez reda i obaveznog ostavljanja sjemena za sljedeću sezonu, piše magazin za poljoprivredu i ruralni razvoj "Agro planeta".

Crvena lista sve duža

Đorđije Milanović, asistent na Šumarskom fakultetu u Banjaluci kaže da neplansko branje ljekovitog bilja ugrožava opastanak pojedinih vrsta, posebno onih kod kojih je iskoristiv korijen, kakva je lincura.

Da bi se biljke sjemenile potrebno je da se ostavlja najmanje 20 odsto cvjetova i isto toliko listova, kao i 30 odsto korijena biljaka. To je, kaže Milanović, način da se sprovede održivo branje. Sve što izlazi iz ovih okvira, ugrožava opstanak vrsta na našem području.

"Na žalost, lincure više nigdje nema toliko da bi je mogli slobodno brati. Kod nje upravo postoji taj veliki problem-iskoristivost korijena. Kada izvadite korijen, izvadili ste srce biljke i ako se ne ostavi dovoljno za razmnožavanje, nestaje sa tog terena. Naša je velika greška što nismo zaštitili lincuru na vrijeme, kao i što nisu brendirani proizvodi od nje, već je najveći dio završio ko zna gdje", kaže Milanović za magazin "AGRO PLANETA".



On je objasnio da je zbog čeličnih i neadekvatnih berača na spisak ugroženih vrsta koje nestaju sa naših terena došla i divlja borovnica, kao i brusnica, dok se armika montana gotovo više ne može naći.

"Ona je gotovo istrijebljena, a ranije je bila veoma cijenjena ljekovita biljka. Njeno istrebljenje dogodilo se upravo kao posljedica neplanskog branja. Sve te biljke kao i još oko 800 njih našle su se na takozvanoj crvenoj listi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske kao zaštićene vrste, ali se dalje od toga nije otišlo", objasnio je Milanović.

S druge strane, uzgajivači i berači ljekovitog bilja kažu  da ostavljaju od 30 do 40 odsto stabljika da bi se osjemenilo.

Ibrahim Tursunović iz firme "Maočanka", koja pakuje i čajeve "Biljana" govori da oni najviše skupljaju samoniklo bilje sa područja Majevice, a da su među najkvalitetnijim ovdje lipa, list divlje kupine i kore lijeske. Ističe da 95 odsto proizvoda izvoze na inostrano tržište, a da se sami organizuju i paze da očuvaju bilje i za naredne berbe.

"Organizovane zaštite nema, pa su onda berači morali sami da se nauče koliko smiju da oberu da bi se bilje osjemenilo i za sljedeće berbe. Nažalost, mnogo je ugroženih vrsta koje se ne bi nikako smjele dirati bez jasnog obračuna koliko se smije brati", objasnio je Tursunović.

Aleksandar Vukmirović, koji se godinama uspješno bavi proizvodnjom i prodajom čajeva kaže da se u poslednjih pet godina situacija malo smiruje, ali se sjeća opšte pomame koja je vladala kada je cijena lincure dostizala 17 evra po kilogramu i kada je među grupama berača dolazilo i do sukoba.

"Sada je lincure tako malo i to na nepristupačnim terenima, da se niko više za nju ne bori. Naravno, najvažnije je što je cijena lincure opala pa više ni nema razloga za borbu, ali se sjećam da je bilo i sukoba. Srećom, mi se nismo nikada bavili lincurom zato što je u našem fokusu priča o čajevima", kaže on.

U Centru za životnu sredinu Banjaluka apeluju da se ljekovito bilje ne bere i da se štedi. Nataša Crnković iz ove organizacije kaže da se ljekovito bilje ne štedi na pravi način iako je svima jasno da se se tu krije pravo bogatstvo.

"Imamo ogroman potencijal za uzgoj i branje, ali ne koristimo ga. Šteta je što još uvijek nismo razvili svijest o bilju i koliko je ono danas traženo u svijetu koji se sve više okreće alternativnim načinima liječenja i njegovanja zdravlja", istakla je Crnković.

Izvor: Mondo

Foto: Siniša Stanić/Mondo