Od štampanja para do sumnjivih zaduženja!

Premijerka Republike Srpske Željka Cvijanovića konstatovala je juče da je velika šteta što aranžmana sa MMF-om neće biti i poručila da će Vlada Republike Srpske ta sredstva nadomjestiti na drugi način.

Bosna i Hercegovina 08.07.2016 | 11:25
Od štampanja para do sumnjivih zaduženja!
Cvijanovićka nije precizirala koji su to izvori iz kojih će Vlada Republike Srpske krpiti budžetske rupe, međutim sudeći po najavama, sva alternativna rješenje njenog kabineta do sada su propala. 

Prije svega propao je mali i veliki kredit iz Rusiije o kojem su zvaničnici Republike Srpske mjesecima sa velikim optimizmom govorili. 

Kada je postalo jasno da od ruskog kredita u iznosu od 250 miliona evra definitivno nema ništa, Milorad Dodik, predjednik Republike Srpske počeo je da zagovara dodatno štampanje novca, u iznosu od oko dvije milijаrde KM. 

"To bi znаčilo dа bi BiH moglа dа imа dvije milijаrde KM i riješili bismo sve svoje probleme", rekаo je Dodik nа pitаnje štа je rezervnа vаrijаntа Republike Srpske jer je MMF sаopštio dа neće, kаko je bilo nаjаvljeno, krаjem jаnuаrа prošle godine rаzmаtrаti novu trаnšu zа BiH. 

„Zаlаžem se zа ono zа štа imаmo reаlno pokriće – odštаmpаmo novаc i pustimo u promet. Riješili bi mnoge svoje bilаnsne probleme, deficite i drugo. BiH trenutno svoje devizne rezerve čuvа kod Dojče bаnke po kаmаti od 0,06 odsto, što je beznаčаjnа kаmаtа„, poručio je Dodik. 

„BiH je jedinа zemljа nа svijetu kojа imа emisiju kojа je pokrivenа 105 odsto reаlnog osnovа. To znаči dа imаmo 500 milionа evrа više nego što imаmo KM u opticаju. Štampanjem bi finаnsijskom tržištu obezbijedili prijeko potrebnа sredstvа, а 300 do 400 milionа KM bi Centrаlnа bаnkа BiH moglа dаti kаo pozаjmicu držаvnim institucijаmа, nаveo je Dodik. 

Šest mjeseci kasnije Dodik se dosjetio da se na računu rezervi Centralne banke BiH nalazi zaleđenih skoro 600 miliona KM. 

Vlada Republike Srpske tvrdi da taj novac pripada entitetima, 33 odsto budžetu Republike Srpske, a 67 odsto budžetu Federacije BiH. Međutim, u Savjet ministara i Upravnom odboru CBBIH razmatraju formiranju državnog investicionog fonda iz koga bi se finansirali razvojni projekti malih i srednjih preduzeća u oba entiteta. 

„To bi značilo prenos nadležnosti sa entiteta na državu i mi na to nikada nećemo pristati“, upozorio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji zagovara decentralizaciju Centralne banke BiH. 

Kada su mu se izjalovili svi planovi za namicanje para vezani za Centralnu banku BiH, Dodik i njegovi finansijski stručnjaci okrenli su se sumnjivim fondovima. 

Krajem prošle godine Dodik je saopštio da je Vlada Republike Srpske obezbijedila pozajmicu od 300 miliona dolara kod američkog investicionog fonda Global Bancorp Commodities and Investments.

Objasnio je da će pozajmica biti realizovana uz kamatu od tri odsto. „Grace period je tri godine uz mogućnost produžetka za još toliko“, rekao je Dodik i dodao da je rok otplate tri godine od povlačenja svake tranše. 

Odluka o zaduženju od 300 miliona dolara donijela je Vlada Željke Cvijanović, bez procedure u Narodnoj skupštini Republike Srpske. 

Ovaj potez opzicija u Srpskoj dočekala je na nož. Prvo su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske na ovu odluku, zatim su tražili da se o tome raspravlja u entitetskoj skupštini, a kada su istrošili, kako kažu, sve pravne lijekove, jedina mogućnost je bila podnošenje krivične prijave protiv odgovornih zbog neustavnog djelovanja. 

U međuvremenu je otkriveno da je ovaj tajanstveni fond registrovan u Floridi, prije godinu dana te da je direktor fonda Rus Aleksandar Vasiliev, a spekuliše se i da je zadatak fonda bio osiguravanje ruskog kapitala u doba ukrajinske krize. 

Vlada Republike Srpske usvojila je, na sjednici krajem decembra 2015. godine, Odluku o raskidu ugovora o kreditu vrijednom 300 miliona dolara sa američkim Investicionim fondom „Global Bancorp Commodities & Investment“. 

Izvor iz Vlade Republike Srpske potvrdio je da je ugovor raskinut uz zvanično obrazloženje ministra finansija Zorana Tegeltije da je istekao rok za povlačenje tog novca. 

Ovo je bio posljednji pokušaj kabineta Željke Cvijanović da se domogne kredita od nekoliko stotina miliona dolara. 

Potom su uslijedili pregovori sa MMF-om u kojima se Vlada Republike, u Pismu namjere, do kojeg je “SB” došla, obavezala da neće tražiti dodatno štampanje novca. To bi, kako stoji u pismu, stavilo van snage Valutni odbor, a Republika Srpska je privržena navedenom odboru. 

Inače, ukupan dug Republike Srpske na kraju 2015. godine, iznosio je 5,351 milijardu KM i prešao je zakonsku granicu od 60 odsto BDP-a koja je definisana na osnovu kriterijuma koje je Vlada Republike Srpske uvela kroz Izmjene i dopune zakona o zaduženju, dugu i garancijama koji kaže da ukupni dug ne smije preći 60 odsto BDP-a. Većina kredita nije otišla u privredu već u javnu potrošnju. 

M.D.

Komentari / 22

Ostavite komentar
Name

Mile

08.07.2016 09:39

Veći porez,skuplji benzin,struja,smanjenje plata,penzija...

ODGOVORITE
Name

re

08.07.2016 10:16

Ovom narodu dok god ne prestanu vikati turčine, četniče, ustašo treba skiadti kožu sa leđa

Name

Cica

08.07.2016 21:19

Samo Mile zna sa parama.Covjek je glavni baja i tako nam treba kada se mi ne razumijemo u pare a Srecko Soic zna....

Name

BiH 4 all

08.07.2016 10:03

Nazalost sva nesposobnost i nerad dodikove vlade je u ovom tekstu dosao do izrazaja,gotovo da ne bira sredstva samo da se zaduzi...koji je to stadij??? Znaci ako se ne zaduzi nemoze ni funkcionisati tj.nema dovoljno sredstava za izmirenje svih obaveza,jadni dodik sve kredite trosio u javnu potrosnju i krpanje rupa,a ne u ekonomiju..sve opuhao i sad je frka,kako dalje...pozdrav iz boljeg djela BiH

ODGOVORITE
Name

Don Kihot

08.07.2016 10:03

Ovo su stvari koje uče djeca u srednjoj školi i na prvoj godini fakulteta, draga "naša pametna "predsjednice.....: Akumulacija - izdvajanje dela profita u akumulacioni fond, ili zadržani profit (retained profit), čime se ujedno povećava osnovni kapital . Sredstva iz akumulacionog fonda se investiraju u poslovanje pa se tako postiže povećanje obima poslovanja. Investiranje iz akumulacije se još naziva i neto investiranje. Ovakva akumulacija kapitala je jedan od osnovnih izvora kratkoročnog i srednjeročnog ekonomskog rasta. -Alokacija resursa - predstavlja usmeravanje prirodnih, tehničkih tržišnih i finansijskih faktora razvoja Bankrotstvo - raspad poslovnog sistema banke, ili ma koje druge privredne organizacije, koja je zapala u takvo stanje da svojom imovinom više nije u stanju da podmiri svoje obaveze. Bilans uspeha – dvostrani pregled rashoda i prihoda u određenom vremenskom period Budžet - akt predstavničkog tela kojim se predviđaju i odobravaju prihodi i rashodi države (ili lokalnog organa uprave) za određeni budući period, po pravilu za jednu godinu. Budžetom se predviđaju i raspoređuju rashodi i prihodi radi osiguranja kontinuiteta finansiranja javnih funkcija i usklađivanja potrošnje države sa ekonomskom politikom i mogućnostima. Budžetski deficit - višak rashoda u odnosu na prihode u - budžetu, tj. kada su ukupni prihodi nedovoljni da pokriju iznose rashoda. Za pokriće budžetskog deficita država povećava fiskalno opterećenje (poreze) i pristupa većem korišćenju zajmova i emisiji (kreiranja) - novca - tzv. monetizacija budžetskog deficita. Ekonomske potrebe – jesu deo ljudskih potreba. Ljudske potrebe su ne samo motiv i stimulans proizvodne aktivnosti već su i proizvod te aktivnosti. Ekonomske potrebe se menjaju sa razvojem ljudskog društva, te se konstatuje normalna ili prosečna obimnost ljudskih potreba na datom stepenu razvijenosti. Minimalni obim ljudskih potreba ili egzistencijalni minimum ljudskih potreba jeste zadovoljenje u obezbeđivanju minimalne egzistencije ljudi. Finansije označavaju i posebnu nauku (nauka o finansijama, finansijska teorija), koja izučava pojave, odnose i institucije u vezi sa prikupljanjem, raspodelom, trošenjem i upravljanjem novčanim sredstvima radi zadovoljenja opštih i zajedničkih društvenih potreba (zdravstvo, obrazovanje..). Fiskalna politika - finansijska politika aktivnog korišćenja fiskalnih instrumenata (poreza, javnih rashoda, budžeta i javnog duga) s ciljem poboljšanja performansi nacionalne ekonomije (zaposlenosti, raspodele, stabilnosti, privrednog rasta) i povećanja opšteg društvenog blagostanja.

ODGOVORITE
Name

RASPUCIN

08.07.2016 10:26

MOLIM VAS, DA OVO U PISANOM OBLIKU POSALJETE DOTICNOJ GOSPODJI CVIJANOVIC.VELIKI PROBLEM ONA IMA SA NARODOM ,AI NAROD SA NJOM.IZGLEDA DA SAMO PAPCI RADE SVOJ POSAO POSTENO.OVO O ALOKACIJI RESURSA, BUDZETSKOM DEFICITU, POREZIMA, FINANSIJAMA, EKONOMSKIM PARAMETRIMA ONA BLAGE VEZE NEMA. OVO BI ONA NAUCILA ZA JEDNO DVE GODINE I MISLILA BI DA JE DOKTOR EKONOMSKIH NAUKA.

Name

RASPUCIN

08.07.2016 10:11

BOLJE DA NISU ODOBRILI SREDSTVA,IONAKO BI SVE TO ZAVRSILO U NJIHOVIM DZEPOVIMA KAO I DO SADA. SAD NEK SE MALO OZNOJE,NEK OVAJ PUT ONI IDU NA DIJETU,NAROD JE NA VODI.

ODGOVORITE
Name

Tako i treba

08.07.2016 16:26

Ha ha ha, nije vise ni na ljebu i vodi nego samo dakle na vodi. Neka je, neka stoka pocrka, j.bo ih Dodik u njihov mozak mutavi. Sve g.vno do g.vneta.

Name

de

08.07.2016 10:17

NEK BAJA ZAVIRI U NEKU NASU BANKU ; DA NIJE NEGDJE JOS MALO MARKICA OSTALO !!!

ODGOVORITE
Name

Evo rješenja

08.07.2016 10:47

Smanjiti poslanicima plate na pola i opet će imati visoka primanja u odnosu na pruge građane. Zar je normalno da poslanici imaju platu između 3000 i 8000KM? Sve preko 2000 je apsolutni bezobrazluk.

ODGOVORITE
Name

?

08.07.2016 10:54

A da rade besplatno za drzavu kao primer ??

Name

Cezar

08.07.2016 11:26

Da nema takozvanih politicara a ustvari nezajazljivih parazita, sa neprimjereno visokim platama, BiH odnosno njeni entiteti ne bi bili duzni ni feninga. Zivota s njima nema, ili oni ili narod. Naroda lagano nestaje, hoce li se probuditi? Tesko.

Name

klapac

08.07.2016 11:36

Konacno da je MMF prestao ih finansirati. Sad neka pokazu sta znaju. Kredit zna uzeti svaka budala. Samo ovo moze dovesti do promjena.

ODGOVORITE
Name

Goran

08.07.2016 11:57

E ovi iz MMF-a našli Željku da "varaju." Ma ima Željka "rješenje" tu su trezorski zapisi obveznice,mali i veliki krediti iz Rusije, koji doduše ne zna se kad će stići , ali ko čeka taj dočeka.Nego Željka malo to ubrzaj , sa ovim svojim ministrom , finasija Tegeltijom, jer ako ovaj što sa ovim novčanicama igra remija za to sazna , bogami "neće biti dobro."Mogao bi vas Baja ekspresno preseliti na klupu za rezervne igrače, onako kako kažu Hrvati da budete "pričuva," i onda ništa od" transvera", za člana predsjedništva BiH. A ovaj Tegeltija bi mogao proći još gore , mogao bi se naći na "smetljištu ", istorije, kao da čovjek nikad nije bio ministar, i to finansija.

ODGOVORITE
Name

borac

08.07.2016 12:09

Bicemo jedina drzava na svijetu koja falsifikuje novac al ne cudi kad nam je mafija na vlasti.

ODGOVORITE
Name

yugosloven

08.07.2016 23:49

ON IMA ZLATNE POLUGE ZA POKRICE STAMPANJA NOVCA ON BI DA NAM UVALI I INFLACIJU I DA PRIMANJE KOJE DOBIJES KROZ DESET DANA VRIJEDI 3 MARKE

ODGOVORITE
Name

CileMile

09.07.2016 01:18

Mile, samo stampaj pare. Nisi dovljno do sad natrpao u svoj dzep, pa daj sta i kako bilo, samo da su pare.

ODGOVORITE
Name

Mile

09.07.2016 06:37

Nije valjda da baja i njegovi ministi nemaju dvije milijardice kesa! Neka oni daju ono sto su nam uzeli, makar samo jedan mali dio. I eto nama spasa.

ODGOVORITE
Name

Dokle više

09.07.2016 07:37

Tako je to kad nas jedna seljančura zastupa, odnosno, zasT sebe na povjerenoj društvenoj poziciji. Ljudi dragi pa ovu bagru je davno trebalo pohapsiti, a ako ništa drugo gdje god da se pojave u javnosti gađati ih jajima. Ovako više ne ide.

ODGOVORITE
Name

sramota

09.07.2016 07:56

Sramota je da ministarka hoce ili veliki ili mali, a da ga niko ne da!

ODGOVORITE
Name

Narodni

09.07.2016 08:15

Baja daj izvadi tih 200-300 miliona iz duseka i pomozi malo svom narodu koji te vjerno podrzava!

ODGOVORITE
Name

Milorad

09.07.2016 08:42

Vece zlo od ovog bakinackog malog Misa i ovog dripca Tegeltije zajedno sa dripcom Spiricem nas jednostavno nije moglo zadesiti! Dripci su prava posast, gori od kuge!!

ODGOVORITE