Građani se zadužuju za puko preživljavanje

Kreditiranje u BiH ne uspijeva da uhvati zamah, što pokazuju podaci da je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznos zajmova koje su plasirale banke bio tek za tri odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

Republika Srpska 01.06.2016 | 16:50
Građani se zadužuju za puko preživljavanje

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupno stanje kredita na kraju marta iznosilo je 16,93 milijarde KM. Privredi su odobreni krediti u iznosu od 7,89 milijardi KM, što čini 46,6 odsto ukupnog plasmana. Tek neznatno manji iznos kredita plasiran je stanovništvu, koje je na kraju prvog kvartala imalo 7,83 milijardi KM duga, što čini 46,2 odsto ukupnih zajmova. Za kreditiranje vladinog sektora odobreno je 1,10 milijardi KM ili 6,5 odsto ukupnih kredita.

Za kakav-takav rast kreditne aktivnosti najzaslužnije je stanovništvo koje najčešće podiže kratkoročne gotovinske nenamjenske i zamjenske kredite ili dugoročne stambene kredite. Iako je porastao i obim kredita odobrenih privredi, stopa rasta je skoro dvostruko niža u poređenju sa stanovništvom.

"Krediti stanovništvu su rasli po stopi od 4,2 odsto, dok su kreditni plasmani privredi povećani za 2,4 odsto. Vladin sektor na svim nivoima smanjio je u prvom kvartalu kreditnu zaduženost za 3,5 odsto u odnosu na isti period 2015. godine", kažu u Centralnoj banci BiH.

Kreditni zamah nije uhvaćen iako je došlo do blagog pada kamatnih stopa, koje su i dalje u poređenju sa evropskim previsoke. Ovaj problem je naročito primjetan kod kredita za privredu, zbog čega se preduzeća teško odlučuju na zaduživanje.

Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da je stopa rasta kreditne aktivnosti od tri odsto vrlo skromna i nedovoljna za ekspanzivniji privredni rast.

"Mislim da bi sve institucije trebalo da se uključe u pronalaženje mjera za podsticanje kreditiranja što bi ubrzalo investiranje, ali nažalost to sve ide vrlo sporo", kaže Mišić i dodaje da je jedan od preduslova za ostvarivanje veće stope rasta kreditne aktivnosti ispunjavanje ciljeva iz Reformske agende.

Iako je rast kreditiranja stanovništva dominantan, Mišić kaže da je njegova struktura nepovoljna.

"Poželjno je da fizička lica više podižu stambene i kredite za trajna potrošna dobra poput nekretnina i automobila, a manje nenamjenske potrošačke kredite koji služe za preživljavanje", ističe Mišić.

Predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista Republike Srpske - SWOT Marko Đogo kaže da je stopa rasta kreditne aktivnosti od tri odsto očekivana, jer prati rast privredne aktivnosti.

"Mi smo još 2009. godine prognozirali da će se stope rasta kreditiranja stabilizovati na nivou stope privrednog rasta uvećanog za stopu inflacije. Ta predviđanja su ostvarena, jer je lani rast bruto domaćeg proizvoda iznosio 3,2 odsto, dok je stopa inflacije bila negativna", kazao je Đogo.

(Glas Srpske)

Komentari / 0

Ostavite komentar