Sa deponija u BiH se širi zaraza!
U BiH se godišnje proizvede više od hiljadu tona medicinskog otpada, od čega najmanje polovina završi na komunalnim deponijama, dok dobar dio tečnog otpada ode u kanalizacioni sistem!
Bosna i Hercegovina 05.03.2016 | 10:50Stručnjaci upozoravaju na to da ovim otpadom mora da se postupa po strogo utvrđenim procedurama skladištenja i uništavanja, s obzirom na to da on može ozbiljno da zaprijeti zdravlju ljudi, izazivajući, između ostalog, i neka izuzetno teška zarazna oboljenja.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da kontaminirane igle i šprice svake godine prouzrokuju 21 milion novih slučajeva infekcije virusom hepatitisa B, dva miliona novih slučajeva infekcije virusom hepatitisa C i najmanje 260.000 novih slučajeva HIV infekcije.
Otpadne vode
U Zavodu za javno zdravstvo (ZZJZ) FBiH upozoravaju na to da, iako čini tek 20 odsto heterogene mješavine otpada, opasni medicinski otpad predstavlja veliki rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Kako kažu u ovom institutu, svojstva opasnog medicinskog otpada, po kojima se on razlikuje od komunalnog, jesu štetnost, toksičnost, kancerogenost, infektivnost.
Dr Aida Vilić Švraka ističe za naš list da ovaj otpad nosi veći potencijalni rizik za zdravlje ljudi nego druge vrste, zbog uzročnika infektivnih bolesti i toksičnih hemijskih materija koje može sadržavati.
"Na komunalne deponije u FBiH odlaže se ukupno 53 odsto medicinskog otpada. Rezultati istraživanja koje je sprovedeno na području FBiH prije četiri godine pokazali su da 55 odsto potencijalno infektivnog, 23 odsto hemijskog i 20 odsto farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova završava na komunalnim deponijama. Većina građana nepropisno odlaže farmaceutski otpad, odnosno lijekove s isteklim rokom, te hemijski otpad iz domaćinstava, koji uglavnom završavaju zajedno sa komunalnim otpadom. S druge strane, otpadne vode iz zdravstvenih ustanova uglavnom se ne prečišćavaju, a sadrže niz uzročnika bolesti, hemijske supstance poput laboratorijskog otpada i dezinfekcionih sredstava, a često i tečni farmaceutski otpad, na primjer antibiotike, zbog čega predstavljaju zdravstveni rizik", upozorava dr Švraka.
Ona poručuje da se neobrađeni medicinski otpad ne smije odlagati zajedno sa komunalnim, te da je do sada zbrinjavanje opasnog hemijskog i farmaceutskog otpada u FBiH bilo usmjereno ka izvozu.
"Međutim, prema pravilima tržišta, u FBiH se polako počinju razvijati tehničko-tehnološki kapaciteti za prikupljanje, skladištenje i obradu opasnog otpada. Dvije sarajevske i tuzlanska bolnica raspolažu uređajima u kojima se infektivni i potencijalno infektivni otpad sterilizuje, a koji rade na principu mikrotalasa, nakon čega se on drobi u specijalnim drobilicama. Ostale zdravstvene ustanove medicinski otpad spaljuju ili predaju na zbrinjavanje ovlašćenim kompanijama ili komunalnim poduzećima", objašnjava dr Švraka.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kažu za naš list da se, prema nekim procjenama, u Srpskoj godišnje proizvede oko 400 tona medicinskog otpada.
"Osim zdravstvenih ustanova, otpad ove vrste mogu da proizvode i građani, u vidu lijekova ili medicinskih sredstava koje koriste samostalno. Nastojimo da kroz edukaciju građana skrenemo pažnju na mogućnost da se unutar apoteka ili zdravstvenih ustanova taj otpad adekvatno zbrine. Javno-zdravstveni značaj zbrinjavanja medicinskog otpada važan je ne samo zbog potencijalne toksičnosti nego i količina, ali i značajnih finansijskih sredstava koja se izdvajaju za zbrinjavanje", ističu u ovom ministarstvu.
Oprema i dozvole
U resornom ministarstvu dodaju da sve zdravstvene ustanove, privatne i javne, imaju zakonsku obavezu da sklope ugovor s ovlašćenim preduzećima o tretiranju svih kategorija opasnog medicinskog otpada.
"One i same mogu da tretiraju infektivni medicinski otpad ako posjeduju odgovarajuću opremu i odgovarajuću dozvolu nadležnog ministarstva, čime se otpad uništava na licu mjesta. Preduzeća koja preuzimaju ostale kategorije opasnog otpada, u skladu sa zakonskom regulativom, izvoze opasan otpad u zemlje koje imaju spalionice namijenjene za uništavanje opasnog otpada", kažu u ovom ministarstvu.
Makivićeva: Neprimjenljivi propisi
U Inspektoratu RS kažu da je pitanje medicinskog otpada regulisano sa više zakona i pravilnika, ali da ti propisi nisu potpuno primjenljivi u praksi, jer u RS ne postoji adekvatna infrastruktura za pravilno zbrinjavanje medicinskog otpada.
"U sadašnjoj situaciji zdravstvene ustanove infektivni otpad tretiraju termički ili hemijskim sredstvima, kako bi ga načinile bezopasnim za ljudsko zdravlje i životnu okolinu, a počelo je da radi i preduzeće koje je ovlašćeno za upravljanje infektivnim otpadom prikupljenim od zdravstvenih ustanova. Farmaceutski otpad, odnosno neupotrebljive lijekove kojima je istekao rok ili iz drugih razloga nisu za upotrebu, preduzeća ovlašćena za upravljanje opasnim otpadom preuzimaju od zdravstvenih ustanova i odvoze ih u inostranstvo, gdje se vrši njihovo konačno uništavanje", kaže viši saradnik za odnose s javnošću Dušanka Makivić.
Izvor: Press
Komentari / 3
Ostavite komentarmarko samardzic
05.03.2016 10:02Ekoloska svjest nam je katastrofa,divljih deponija na svakom koraku,u mom komsiluku farma koka nosilja od koje je uzasan smrad,neodvoze odpad,pale odpad,uginule kokosi izbacuju okolo I kad prijavis komsijama smjesno a iz farme vlasnici bezobrazni,nasrcu fizicki,prjete!!!
ODGOVORITEAvantura BiH
05.03.2016 10:31-sletite na aerodrom: svuda pesinluk, neokreceno, neuredno - po gradovima: svuda smece, smrad, nema ni i od infrastrukture i kulture, a kamoli da se to uredi i ukrasi cvijetnim sadnicama - autobuske stanice...bolje da ne komentarisem - putevi losi, okolo neocisceno, zapusteno - kuda god idete svuda restorani, bezinske pumpe i robne kuce. Nema industrijskih zona, fabrika, nema reda - po selima...tisina sta reci..trazili ste, sad gledajte
ODGOVORITErodjo
05.03.2016 10:47Steta nema odavno poplave da to malo sanira,posto su ljudi zatajili.Zakoni prirode su najjaci.....
ODGOVORITE