Sredstva iz IPA fondova usmjeriti u prave namjene

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Vlada Srpske već mjesecima nastoji da se sredstva iz IPA fondova, koja bi trebalo da posluže za prilagođavanje evropskim standardima do sticanja statusa kandidata za ulazak u EU, usmjere tamo gdje su zaista potrebna, a ne da to bude pokriće za prenos nadležnosti i gomilanje nove činovničke armije.

Republika Srpska 18.11.2012 | 04:32 Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Vlada Srpske već mjesecima nastoji da se sredstva iz IPA fondova, koja bi trebalo da posluže za prilagođavanje evropskim standardima do sticanja statusa kandidata za ulazak u EU, usmjere tamo gdje su zaista potrebna, a ne da to bude pokriće za prenos nadležnosti i gomilanje nove činovničke armije.Cvijanovićeva tvrdi da se pomoć EU kroz IPA fondove nastoji iskoristiti za uspostavljanje novih, nefunkcionalnih agencija na nivou BiH i dodatno gomilanje birokratskog aparata, umjesto da se evropske pare usmjere na projekte važne za život svakog čovjeka u BiH. "Mi u Srpskoj odavno smo osposobljeni i imamo potpune kapacitete za povlačenje evropskih sredstava. Međutim, problem je u tome što je koncept pružanja pomoći sačinjen na način da je fokus pomoći stavljen na institucije BiH", rekla je Cvijanovićeva za "Pres Republika Srpska", dodajući da ima slučajeva da se ta sredstva usmjeravaju u institucije BiH koje nisu ni nadležne za te poslove. Cvijanovićeva je ocijenila da se novac do sada usmjeravao na pogrešne stvari, a da se za razliku od ranijeg perioda u programu IPA fondova za ovu i iduću godinu mogu vidjeti vrlo konkretne stvari, poput izrade dokumentacije za koridor "Pet ce", podrške entitetskim budžetima za provođenje Strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina, razne infrastrukturne projekte, ispravnost prehrambenih proizvoda. "Sve to su vrlo konkretne i životno važne stvari. Ali, ako se novac troši na novo gomilanje administracije kroz kojekakve agencije, onda su to samo uludo bačene pare i stvaranje novog finansijskog tereta samoj BiH", istakla je Cvijanovićeva. Ona je napomenula da postoji i problem u vezi sa indirektnim prenosom nadležnosti sa entiteta na nivo BiH kroz niz projekata IPA fondova, i to kroz razne inicijative za formiranje agencija na nivou BiH, koje nemaju uporišta ni u praksi mnogih članica EU. "Sa stanovišta evropskih interesa, važno je samo da su propisi usklađeni sa evropskim standardima, a ne da se za te poslove izmišljaju nova administrativna radna mjesta", dodala je Cvijanovićeva. Komentarišući dogovor SNSD-a i SDP-a BiH u vezi sa načinom izbora tužilaca, Cvijanovićeva je istakla da taj dogovor ni na koji način ne može biti smetnja za evropske integracije. "Naprotiv, sadržina zakona je usklađena sa propisima EU, odnosno sa praksom dobrog dijela članica EU. Predloženi način izbora tužilaca nije neki naš izuzetak nego pravilo u mnogim evropskim zemljama", pojasnila je Cvijanovićeva. Cvijanovićeva je rekla da prvobitne rezerve Evropske komisije na dogovor SNSD-a i SDP-a u vezi sa "Elektroprenosom BiH" ne mogu na bilo koji način poremetiti put prema EU, te da je zabunu po tom pitanju unijela nedovoljna informisanost EU u vezi sa sadržinom dogovora i da je to ispravljeno u nedavnom razgovoru predstavnika Republike Srpske i Federacije BiH sa zvaničnicima Evropske komisije. "To pitanje je riješeno tako što je Briselu objašnjeno da se sredstva kompanije za investicije u prenosnu mrežu neće dirati, odnosno da će biti usmjerena na ulaganje u mrežu, dok će ostatak od 80 miliona KM biti usmjeren na pomoć budžetima Srpske i Federacije BiH, na osnovu prava koje dvije vlade polažu kao vlasnici kompanije", dodala je Cvijanovićeva.