Sumnjivi milioni zbog utaje i pranja novca

Sumnjive novčane transakcije, u iznosu od 9,55 miliona maraka prijavljene su Finansijsko-obavještajnom odjeljenju Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH u prvom ovogodišnjem polugodištu, a najveći broj slučajeva odnosi se na poresku utaju.

Bosna i Hercegovina 20.10.2015 | 15:38

Navedeno je to u izvještaju Finansijsko-obavještajnog odjeljenja SIPA, u kojem su predstavljeni podaci o pranju novca i finansiranju terorističkih aktivnosti. U prvom polugodištu primljene su 184.873 prijave transakcija, u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi maraka.

- Među prijavljenim transakcijama 95 se odnosi na sumnjive u ukupnom iznosu od 9,55 miliona KM - istakli su u SIPA.

Najviše sumnjivih transakcija prijavile su banke - 74, a ostatak lizing kuće, mikrokreditne organizacije, osiguravajuća društva, pošta i drugi subjekti.

- Najveći broj prijava odnosi se na elemente poreske utaje, a slijedi sumnja u kontrolisano namještene pravne poslove i podizanje gotovine sa računa na osnovu fiktivne poslovne dokumentacije - naglasili su u SIPA.

Prijavama su obuhvaćena i gotovinska sredstva evidentirana na računima fizičkih osoba i sa njima povezanih privrednih subjekata.

- Na računima su uočene značajne sukcesivne uplate gotovine nepoznatog porijekla. Na osnovu prikupljenih podataka, na primjer o imovini i poslovnim aktivnostima, nije se moglo zaključiti da novac evidentiran na računima fizičkih osoba potiče od prihoda iz poslovnih aktivnosti ili iz drugih poznatih izvora - istakli su u SIPA.

Odjeljenje je u prvom polugodištu zatražilo od 11 država podatke o 55 fizičkih i 18 pravnih osoba. SIPA su najviše interesovala fizička lica iz Hrvatske i pravni subjekti iz Slovenije.

- Odjeljenje je zaprimio i 15 informacija od šest država i uputilo jednu. Ove vrste informacija u sedam slučajeva povezivane su sa sumnjom na krivična djela finansiranja terorističkih aktivnosti, a ostala sa sumnjom na pranje novca. Te su informacije sadržavale podatke o 55 fizičkih i devet pravnih osoba - naveli su u SIPA.

Viši inspektor i portparol SIPA Kristina Jozić rekla je da na osnovu procjena Finansijsko-obavještajnog odjeljenja više pažnje treba posvetiti transakcijama visokog rizika koje se povezuju s trgovanjem virtuelnim novcem putem interneta.

- To je za tržište u BiH nedovoljno istražena i regulisana oblast i daje širok prostor za nove načine ulaganja novca stečenog iz nelegalnih aktivnosti. Predmet pojačanog nadzora i analize treba da budu i oblast javnih nabavki i novčane transakcije povezane sa nabavkom robe i usluga - istakla je Jozićeva.

Dodala je će predmet pojačane pažnje biti i prenos novca sa ofšor destinacija u vidu zajmova, kreditnih aranžmana i osnivačkog kapitala naročito kada postoji sumnja u stvarne vlasnike kompanija registrovanih u takozvanim poreskim rajevima.

- Nelegalna trgovina i krijumčarenje robe visoke vrijednosti takođe je značajan kanal za "prljavi" novac. Tržište luksuzne robe treba da bude pod pojačanim nadzorom - naglasila je Jozićeva.

Kao primjer je navela trgovinu zlatom, koja zbog neuređenosti ostavlja znatan prostor za manipulacije.

- Kupovina lomljenog zlata od strane organizovanih kriminalnih grupa, nelegalan prenos preko granice, krijumčarenje zlatnog nakita i dalja preprodaja i otkup zlata putem lanaca zlatara i mjenjačnica aktivnosti su kojima treba posvetiti značajnu pažnju - naglasila je Jozićeva.

Jedan od problema je i trgovina robom "na crno". Zabilježeni su slučajevi uvoza i nelegalne prodaje robe, a zarađeni novac iz BiH izvlače putem ličnih računa, koristeći kao paravan pomoć članu porodice. Ove transakcije najčešće se odnose na Kinu i uglavnom iza njih stoje vlasnici trgovina.

Najčešće manipulacije
- utaja poreza

- fiktivni pravni poslovi

- zloupotreba šifara plaćanja

- trgovina robom "na crno"

- trgovanje virtuelnim novcem putem interneta

- mahinacije kod javnih nabavki

- prenos novca sa ofšor destinacija

- nelegalna trgovina i krijumčarenje luksuzne robe

- trgovina zlatom

(Glas Srpske)