Zakulisne političke igre BH vladara

Dok su političarima, svima odreda, u javnim istupima puna usta priče o reformama koje samo što nisu stigle, u njihovim međusobnim razgovorima, nakon što provjere ko je sve za stolom i jesu li vrata dobro zatvorena, najviše se priča o personalnim rješenjima za ovu ili onu funkciju.

Bosna i Hercegovina 14.10.2015 | 18:11

Tek rijetki se usude javno izaći s onim o čemu se šapuće i tajno priča. Upravo to je učinio Željko Komšić, predsjednik DF i poslanik u Parlamentu BiH – otkrio je da se već ispunjava kadrovska ukrštenica za buduće opšte izbore, konkretno za Predsjedništvo BiH.

Glavni motor

Komšić nije ništa pogriješio ako je suditi po onome što se već desetak dana priča u ozbiljnim političkim krugovima. Prema njima, šefovi SDA i SBB-a Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić u svojim razgovorima u četiri oka nisu zaobišli sledeće izbore za članove Predsjedništva BiH.

Izetbegović koji je u direktnoj trci 2010. i 2014. godine pobijedio Radončića, ne može se kandidovati, ali može Radončić po treći put.

Navodno, njegovu kandidaturu podržali bi Izetbegović i SDA, a u sklopu dogovora o koaliciji sa SBB-om. Njih dvojica su zakopali ratne sjekire kojima su mahali i dogovorili koaliciju SDA – SBB, javno su to i saopštili i ostalo je da je potpišu svojim potpisima kako bi postala službena.

Kako će ta koalicija funkcionisati, potpuno je nepoznato osim da bi joj glavni motor mogao biti upravo interni dogovor šefova SDA i SBB-a, uključujući i njihove lične interese. Istina, u nekim političkim krugovima pa čak i u samom SDA-u posljednjih dana može se čuti da bi do odrona na putu moglo doći i prije nego što koalicija uopšte zaživi s obzirom na nizak nivo međusobnog povjerenja između Izetbegovića i Radončića.

Neosporno je da se njih dvojica odlično, do u detalje poznaju i činjenica je da u sebi još drže sve što jedan o drugom znaju. Kako god, ako krenu zajedno, izvjesno je da će Radončić uz veliku pomoć Izetbegovića imati dobru priliku da pobijedi na sljedećim izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. SDA svakako svog kandidata za tu funkciju, moguće da to bude Denis Zvizdić, ali to ne mora ništa značiti.

Ne treba zaboraviti da je svojevremeno na izborima za člana Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pobijedio Sulejmana Tihića, predsjednika SDA uglavnom zahvaljujući glasovima članova SDA.

Ne bi bilo veliko iznenađenje da kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bude i Zlatko Lagumdžija koji se povukao s političke scene, ali je ostao uticajan u SDP-u, ali i SDA-u s obzirom na jake veze s Izetbegovićem, čak se priča da se šef SDA o svim važnijim pitanjima s njim konsultuje.

Lagumdžija, bez obzira na krupne greške koje je napravio nakon izbora 2010. godine koje su dovele i do pada SDP-a, važi za političara koji se može nositi u borbi za državu, s problemima i političkim protivnicima, ipak neopravdano je postavljen kao glavna meta za odstrjel pa u njega žestoko gađaju čak i pojedinci iz SDP-a koji su isključivo zahvaljujući njemu dobili funkcije, a time moć i raznorazne lične privilegije – od finansijskih do svih drugih.

Dodik u igri

Sasvim je izvjesno je da će na sledećim izborima kandidat HDZ-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biti Dragan Čović i eventualnom pobjedom dobiti i drugi mandat na toj funkciji. Međutim, Željko Komšić javno je najavio mogućnost da se kandiduje što bi svakako trku učinilo neizvjesnom, a Čoviću „zagorčalo i život učinilo neizvjesnim“.

Kombinacije se uveliko prave i u Republici Srpskoj. Naši izvori iz Banjaluke kažu da bi na narednim izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda SDS mogao kandidovati svog predsjednika Mladena Bosića. Iz istih izvora došla je i informacija koja se, ali samo na prvi pogled čini nestvarnom – kandidat SNSD-a mogao bi biti niko drugi nego Milorad Dodik naravno pod uslovom da se ne ostvari odluka, odnosno deklaracija te stranke po kojoj će, ako se Republici Srpskoj ne vrate nadležnosti, 2018. godine biti raspisan referendum o nezavisnosti Republike Srpske.

Dodik se ne može ponovno kandidovati za predsjednika Republike Srpske jer „ispucava“ drugi mandat.

Naravno, u međuvremenu se mogu, ako treba i „na mišiće“ promijeniti zakonske i ustavne odredbe kako bi se njemu i njegovim željama udovoljilo utoliko više što on nema namjeru da se skloni s političke scene.

Funkciju člana Predsjedništva BiH, kažu naši banjolučki izvori, on bi prihvatio jer bi mu osigurala da i dalje vlada Republikom Srpskom, ali i da „upravlja državom i prekraja je po osobnoj mjeri“.

Ono što je u ovom trenutku najveća nepoznanica je kada će se održati opšti izbori. Trebali bi biti za tri godine, ali postoje inicijative i prijedlozi da se promijeni Izborni zakon BiH i da se održe u oktobru iduće godine, zajedno s redovnim lokalnim izborima čime bi se prekinula dosadašnja praksa da je u BiH svaka druga godina izborna.

Prema zakonskim popisima, izbori se moraju raspisati šest mjeseci prije datuma održavanja, a to znači da bi Parlament BiH morao promijeniti Izborni zakon najkasnije do aprila iduće godine. Iz nekih političkih stranka, već stižu poruke da će rasprave o tome biti žestoke, ali se detalji i namjere još ne saopštavaju.

Duraković umjesto Jerlagića?

Juče je sarajevskom „političkom čaršijom“ počela kružiti priča da bi na čelu Stranke za BiH moglo doći do promjene – umjesto Amera Jerlagića predsjednik će biti akademik Esad Duraković. Navodno, iza toga stoji Haris Silajdžić koji je u toj stranci i dalje najuticajniji, a koji nije zadovoljan koalicijama koje se najavljuju, posebno onom SDA- SBB – Stranka za BiH – A-SDA. Akademik Esad Duraković ima moćan autoritet i rejting ne samo u naučnim i političkim krugovima, nego i u ukupnoj javnosti, a njegovi javni nastupi prate se s punom pažnjom. Prema tim jučerašnjim pričama, Duraković bi na sledećim opštim izborima bio kandidat Stranke za BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Izvor: Dnevni list