Kako "radi" porodična medicina?

Reforma medicinskog sektora u BiH traje već više od 15 godina, a posebnu pažnju dobila je porodična medicina.

Bosna i Hercegovina 20.09.2015 | 18:51

Veliki broj građana smatra kako ona nije uspjela ili da je u najmanju ruku nepotpuna zbog problema kao što je neinformisanost pacijenata, pojava nevjerovatnih gužvi i odgoda ljekarskih uputnica ili recepata.

Čelnici bh. udruženja porodičnih ljekara dali su svoj pogled na problematiku u kojoj svakako vide određene nedostatke.

"Počeci reforme bili su zajednička agenda Republike Srpske i FBiH još 1999. godine kada smo počeli sa uvođenjem specijalizacije porodične medicine koja bi trebala biti stub medicine. Postignuto je dosta toga jer je većina domova zdravlja u Republici Srpskoj pretrpjela pozitivne promjene u smislu opremanja i stvaranja boljih uslova za rad. Velika sredstva su uložena u edukaciju članova tima porodične medicine - medicinskih sestara i specijalista u pravcu podizanja svijesti pacijenata i podizanja kompetencije", rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak.

On kaže da je osnovna ideja reforme opše u porodičnu medicinu, s obzirom na siromaštvo našeg društva, primijena racionale organizacije sistema kako bi se što efikasnije očuvalo zdravlje građana.

"Ja sam zadovoljan promjenama, ali su naša okečivanja bila puno veća pa sam s toga realni optimista što se tiče narednog perioda. Nadam se da ćemo kroz približavanje EU dobiti novu energiju koja će ubrzati procese decentralizacije domova zdravlja, donošenja novog koncepta ugovaranja i aktiviranja preventivnih programa", objašnjava Kuprešak.

Čelnik Udruženja smatra kako medicina može napredovati samo onoliko koliko i samo društvo. Promjena zahtjeva sve aktivnosti na svim poljima pa i mijenjanje kulture konzumiranja zdravstvenog sistema.

"Pacijenti su slobodni da biraju svoj tim porodične medicine, mogu sami birati bolnice i suvereni su u realizaciji svojih prava. Međutim, pacijenti imaju i obaveze da unapređuju zdravstvene potencijale, da prilagode svoj stil života u odnosu na svoje probleme", kazao je Kuprešak.

Što se tiče zakazivanja pregleda, on tvrdi da su i tu očekivanja bila mnogo veća, ali smatra da je očigledno potrebno vrijeme da se pacijenti prilagode ljekarima, ali i ljekari pacijentima.

"Nekada smo i mi grešni i ne reagujemo kako treba kada su u pitanju recepti i uputnice. Nedopustivo je da pacijenti na recept ili uputicu čekaju više dana. Moramo raditi na smanjenju standarda broja pacijenata na jedan tim porodične medicine. Taj je broj sada oko 1.500 građana pa i do 2.000. Kada sve sagledamo to je neadekvatno jer postoji velik broj pacejenata sa povećanim krvnim pritiskom i dijabetesom koji generišu gužve", zaključio je Kuprešak.

S druge strane, građani smatraju kako bi se problem trebao riješiti povećanjem broja zdravstvenih radnika. U Bosni i Hercegovini trenutno postoji pet katedri za porodičnu medicinu koja se služi modernim kurikulumom i koje vode naši stručnjaci.

Prema Kuprešakovim riječima, postoji dosta problema, postoji nesnalaženje, ali je reforma iza sebe ostavila tzv. dječije bolesti kada je u pitanju funkcionisanje porodične medicine. Ono što Kuprešak smatra dodatnim nedostatkom jeste što reforma ne prati promjene na bolničkom nivou gdje postoji veliko kašnjenje.

Sa njim se slaže i njegov kolega iz Federacije BiH, Zaim Jatić, predsjednik Udurženja ljekara porodične medicine FBiH.

"Ostaje nam da se završi reforma bolničke medicine ili sekundarne zdravstvene zaštite te način finansiranja koji je staromodan. Na njega nema utjecaj ni kvalitet rada ni kvantitet rada i sve se svodi na fiksnu platu koja je među najnižima upravo u porodičnoj medicini", rekao je Jatić za Klix.ba.

Prema njegovom mišljenju, otezanje izdavanja običnog recepta klasična je zloupotreba sistema, a lijek se krije u reformi finansiranja zdravstvenog osiguranja.

"Vaše prisustvo u ambulanti nema nikakav uticaja na platu ljudi koji tu rade. To je socijalistički sistem – radila, ne radila, ona ili on ima svoju platu. Da radnici koji otežu sa zakazivanjem pregleda i izdavanjem recepata znaju da vi svoj novac za zdravstvo možete preusmjeriti na drugi tim, to se ne bi desilo", objašnjava Jatić.

Takođe, smatra Jatić, takvi se problemi bar u Sarajevu ne bi trebali dešavati zbog činjenice da su u gradu prisutni veliki kapaciteti.

"Ujutro u gradu počne raditi 200 ljekara porodične medicine i ne smije se desiti da vam neko kaže da po recept dođete za 10 dana ili da hitan slučaj čeka. Samo u Sarajevu imamo 84 lokacije za pružanje usluga iz porodične medicine. Potpuno smo se približili zajednici jer stanovništvo ne mora preći više od 300 metara do svog ljekara", kazao je Jatić koji naglašava da je upravo zahvaljujući reformi zdravstva, uključujući porodičnu medicinu, uspješno renovirano 80 odsto ambulanti u gradu.

Naposljetku, to je jedan od razloga što je Jatić uglavnom zadovoljan promjenama koje su se desile u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Kada pogledamo sve reforme moram biti zadovoljan. Mi smo paralelno počeli sa tri reforme – porodična medicina, bolnička medicina i finansiranje zdravstva – i sve što se promijenilo zapravo je samo porodična medicina i možemo biti ponosni jer je to jedan od najvećih poduhvata u poslijeratnoj BiH", zaključio je Jatić.