Profitabilno tržište trgovine organima

U nerazvijenim dijelovima svijeta sirotinja prodaje svoje organe za sitniš, a na to su često i prisiljeni. Crno tržište u stalnom je rastu – zbog sve veće potražnje.

Svijet 15.09.2015 | 20:20

Na svijetu se preko milion ljudi nalazi na listama čekanja za transplantaciju organa, a potražnja za zdravim organima sve veća naročito uz medicinske napredak na tom području.

Činjenica je da nesrazmjera u svjetskom bogatstvu, odnosno siromaštvu pogoduje razvoju crnog tržišta u kojem ljudi svakodnevno rizikuju svoj život i zdravlje kako bi zaradili na svojim organima, a ponekad su na to prisiljeni i protiv svoje volje.

Najčešće se radi o trgovanju organima poput bubrega i jetre. Prema podacima UN-a, takvo se “trgovanje” odvija u tri kategorije.

U prvoj je kriminalna trgovina, u kojoj preprodavači varaju ili prisile svoje žrtve da se odreknu organa.

U drugoj oni daju svoj formalan pristanak, ali su prevareni jer nisu plaćeni ili im je plaćeno veoma malo, dok se u trećoj nalazi ranjiva skupina, poput imigranta, jeftine radne snage, beskućnika ili neobrazovanih kojima se organi uzimaju nasilno, uz prijetnju ili čak i bez njihovog prethodnog znanja – uz otmicu i uspavljivanje, piše Medical Daily.

S crvenim su označene zemlje iz kojih obično dolaze organi, dok su plavo zemlje u kojima su kupci, odnosno primatelji:

Ilegalna preprodaja organa čini od pet do deset posto svih transplantacija bubrega širom svijeta.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ilegalna preprodaja bubrega narasla je do tog nivoa da se svake godine obavi oko deset hiljada operacija organima s crnog tržišta.

Cijene variraju u zavisnosti o dijelu tijela. Na primjer, cijena srca na crnom tržištu može postići cijenu od 13 miliona evra. Uzima li se srce iz zdravog čovjeka – tada ona znači sigurno smrt za donora organa.

Prema nadležnim svjetskim organima, tipičan je donor muškarac star 28,9 godina s godišnjim prihodom manjim od 830 KM, dok je tipičan primatelj organa s crnog tržišta muškarac star 48,1 godinu s godišnjim prihodom od 90.645 KM.

Donori i primatelji organa s crnog tržišta suočeni su s velikim rizikom od takvih operacija zbog nesterilizacije, neprovjeravanja podudarnosti organa itd.

Organi se s crnog tržišta ne kupuju samo za transplantacije. Na primjer, postoji velika potražnja za eksperimentisanje neetičnih naučnika, zatim se organi koriste za razne rituale.

Samo u SAD-u oko 18 ljudi svakodnevno umire čekajući red na listi za primanje organa. Pretpostavlja se kako se u svijetu radi o preko 300 ljudi.

Cijena organa, sukladno sve većoj potražnji i porastu epidemije modernih bolesti poput dijabetesa i ciroze, u stalnom je rastu.

Crno tržište uključuje velik broj ljekara, koji uz svoj legalan posao u bolnicama, na krajnje nehuman način zarađuju “na crno”.

Najveća ilegalna tržišta organa proširila su se iz područja Azije na dijelove Bliskog istoka, istočne Europe, Južne Afrike, Latinske Amerike i SAD-a.

Čak se i na eBayu pojavljuju oglasi za prodaju organa.

Trgovci organima u Kini oglašavaju svoje usluge pod parolom “Donirajte svoj bubreg, kupite novi iPad!”.

Pacijenti, od kojih mnogi idu u Indiju, Pakistan i Kinu kako bi im se presadio organ, plaćaju i do 336.676 KM za organ koji se donorima, a očajnim ljudima koji prodaju svoje organe se plaća i mizerija od 7.770 KM.