Ko protiv koga ratuje i ko je čiji saveznik

Sirija je ključna zemlja aktuelne izbegličke krize. Više od polovine izbeglica koje se kreću od Bliskog istoka ka severu Evrope potiče iz Sirije. Tamo rat traje gotovo četiri godine i izbeglička kriza neće stati niti će se smanjiti dok sukobi ne prestanu. Kakvo je stanje u Siriji, ko protiv koga ratuje, ko je čiji saveznik i kakva je u tome uloga velikih sila, pre svega Rusije i SAD?

Svijet 09.09.2015 | 08:08
Ko protiv koga ratuje i ko je čiji saveznik

Rat u Siriji traje tri i po godine. Opozicioni protesti protiv predsednika Bašara el Asada počeli su u martu a već u julu 2011. prerasli su u oružane sukobe. Do sada je u rati stradalo više od četvrt miliona ljudi. Prema podacima UNHCR-a izbeglo je blizu četiri miliona.

Sukobljene strane su se manje-više utvrdile i rat u Siriji je već mesecima u pat poziciji.

Na zapadu zemlje su teritorije pod kontrolom Al Nusra fronta - sunita bliskih Al Kaidi. Teritorijalno se dodiruju sa područjima koja kontroliše Sirijska nacionalna koalicija i teritorijom pod kontrolom Bašara el Asada, koji i dalje drži ključne gradove: prestonicu Damask, ali i strateški važan Homs. Grad Alepo je davno izgubio, upravo od pomenute koalicije.

Na severu su kurdske teritorije uz granicu sa Turskom, koje su uglavnom celovite izuzev jednog Asadovog uporišta na istoku. A sve ostalo pripada ozloglašenoj Islamskoj državi.

Iako izgleda kao da je najdominantiji, Kalifat uglavnom kontroliše nenaseljene pustinjske predele.

Dinastija Asad vlada Sirijom od 1971. Do 2000. vladao je Hafez el Asad, a posle smrti nasledio ga je sin Bašar. Vladaju autoritarno, mnogi Sirijci tvrde diktatorski. I to je bio uzrok pobune. Rat je značajno iscrpeo Asada, koji računa na pomoć šiitskih muslimana, pre svega iz Irana i libanskog Hezbolaha.

"Asad je navodno izjavio da sirijsko državljanstvo nije za one koji drže pasoš, već za one koji se bore za Siriju, što će reći da sada verovatno dolazi do prisilne regrutacije", kaže Mirko Dautović, analitičar.

Sirija Hafeza i Bašara el Asada uvek je bila bliska Moskvi. Vladimir Putin je nedavno izjavio da bi sirijski predsednik možda pristao na eventualne izbore u koje bi bila uključena, kako kaže, zdrava opozicija. Asad to nije potvrdio.

"Rusija pušta te probne balone da bi videla koliko su javna mnjenja na zapadu koja su toliko dugo okretana protiv Asada", kaže Dautović.

Pozicije Rusije i SAD ostaju suprotne po pitanju ostanka Asada na vlasti. Amerika se protivi da Rusija pošalje vojnu pomoć Asadu čak i ako bi se koristila protiv Islamske države, zajedničkog neprijatelja. To savezništvo protiv radikalnih islamista, inače, zagovaraju mnogi.

"Mediji su donekle doprineli tome da se promene politike te dve velike sile. Užasne scene koje gledamo svakodnevno, sa jedne strane, stradanje migranata, izbeglica, sa druge, surovost i masakriranja koje počine pripadnici takozvane Islamske države svakako su uticale da Amerika i Rusija počnu da razmišljaju na drugi način", kaže Momčilo Pantelić, analitičar.

U igri na sirijskoj šahovskoj tabli turski lovci nišane položaje islamista, ali i Kurda. Dok kralj Saudijske Arabije razmišlja da li da nastavi podršku udara na Asada, topovi Irana, u novoj eri razumevanja sa Zapadom, spremni su za paljbu na teroriste, ali ako u koaliciji ne bude sunitskih saveznika.

Sva ta uslovljavanja ukazuju da rešenja za Siriju trenutno nema. A to znači da se talas izbeglica neće skoro zaustaviti ili okrenuti na drugu stranu.

Izvor: RTS

Komentari / 0

Ostavite komentar